„Tjuning” i „stajling” skup hobi u Srbiji

Izvor: Politika, 12.Apr.2011, 12:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Tjuning” i „stajling” skup hobi u Srbiji

Sve više vozača u Srbiji doteruje svoje ljubimce na četiri točka, iako taj hobi, koji se popularno zove „tjuning” i „stajling”, nije nimalo jeftin, jer prepravke automobila koštaju od 300 do nekoliko hiljada evra. Finansijska situacija u društvu ne dozvoljava velika ulaganja, ali na našim putevima voze se sve bolji automobili, s tim da vlasnici više ulažu u modifikovanje izgleda vozila nego u poboljšanje karakteristika – unapređenje kočnica, jačanje šasije, spuštanje ogibljenja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << poboljšanje aerodinamike, što zahteva više novca, rekao je za Tanjug vlasnik „Tjuning centra” iz Novog Sada Predrag Rađenović. „Tjuning je najskuplja stvar koja može da se uradi na automobilu. Potrebno je da se izdvoji i do 3.000 evra kako bi se motor preradio i automobil podigao sa 300 na 600 konjskih snaga”, istakao je Rađenović.

On je rekao da stajling podrazumeva ugradnju sportskih sedišta, volana, spojlera, branika, plazma cajgera i drugih delova, ali i upozorio vozače da prilikom ulepšavanja svojih četvorotočkaša, moraju nabaviti ateste kojim se potvrđuje bezbednost učinjenih izmena.

Ukoliko neko ugradi poliesterski branik ili spojler, koji nije kvalitetan, lako može doći do pucanja, a usled saobraćajne nesreće i povrede ostalih učesnika u saobraćaju, objasnio je Rađenović. Da je reč o pojavi koja poslednjih godina nije popularna samo kod mlađih vozača, govori menadžer prodaje u „Boban tjuning servisu” Božidar Dragićević, koji smatra da se sve više starijih ljudi, koji u mladosti nisu bili u prilici da tako nešto učine, sada odlučuje za preradu svojih ljubimaca na četiri točka. „Uz male modifikacije koje se koriste svuda u EU vozila mogu da prođu tehnički pregled, pa vlasnici takvih automobila ne treba da strahuju da će imati probleme. Kao i u svim stvarima, tako i ovde ima ljudi koji preteruju ili ofarbaju štop svetla u crno pa se ne vide”, rekao je Dragićević.

Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja građani mogu prepravljati vozila samo ako to čine za sopstvene potrebe i kada se time unapređuje bezbednost vozila, tehnička kultura i pronalazaštvo, odnosno omogućava obavljanje određenih delatnosti za koje se vozilo posebno ne proizvodi. Pod prepravkom vozila podrazumeva se promena konstruktivnih karakteristika vozila kojim se menja njihova namena, deklarisane tehničke karakteristike vozila ili uređaja i sklopova vozila.

Motorna i priključna vozila koja se pojedinačno ili serijski proizvode ili prepravljaju, njihovi uređaji, sklopovi i oprema, moraju biti usaglašeni sa jednoobraznim tehničkim uslovima u skladu sa propisima o homologaciji. Homologacija motornih vozila, odnosno opreme i delova vozila, predstavlja postupak ocenjivanja i potvrđivanja da li određeno vozilo u celini ili neki njegov deo ili oprema, odgovaraju zahtevima Komiteta za suvozemni transport (ECE). Pri homologaciji vozila, odnosno delova i opreme vozila, ispituju se uređaji bitni za bezbednost i ekološki kvalitet vozila. 

objavljeno: 11.04.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.