Izvor: Nezavisne Novine, 17.Jan.2016, 09:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svi smo meteoropati, ali bez zvanične dijagnoze (FOTO)

Od kako je svijeta i vijeka zna se za uticaj vremena na zdravlje ljudi, kažu ljekari, a svi su ljudi meteoropati, samo je neko više, a neko manje podložan. Za bolest "kad vrijeme zaboli" lijeka nema, ali se može preventivno djelovati da se posljedice ublaže.

Ipak, meteoropatiju danas još nismo dobili kao zvaničnu dijagnozu u medicini mada su je ljekari i te kako svjesni i većina povezuje atmosferske prilike sa određenim pogoršanjem zdravlja svojih pacijenata.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<
"Ljudi se ne žale puno jer nisu svjesni da imaju te probleme. Žale se na glavobolju, pogoršanje osnovne bolesti, da su umorni. Rijetko ko je svjestan da je to od vremena, da je zato što dolazi hladna ili topla fronta, ali svi vremenski parametri utiču na zdravlje", kaže Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine Federacije BiH.

NIŠTA OD BOLOVANJA: Ističe da se ne može dati bolovanje zbog meteoropatije, ali može ako se pojavi, na primjer, glavobolja.  Ističe da su ljudi neodvojivi od prirode i vremena.

"Čak je i Hipokrat govorio: 'Da biste razumjeli pacijenta, pogledajte vrijeme, klimu, zrak, vodu.' Dubrovačka republika je imala zakon po kojem su predviđene blaže kazne za počinioce kriminalnih djela kada puše jugo", kazao je doc. dr Jatić.

Pojasnio je da kod promjena atmosferskog pritiska krvni pritisak raste ili pada. I ožiljna tkiva reaguju na vrijeme pa se često čuje da neko kaže da ga boli ožiljak. Stariji ljudi znaju reći da će biti promjena vremena jer ih bole leđa.

"Koliko puta ste i sami pomislili 'što moram raditi danas', 'što nisam bogat da ostanem kući'. Koliko će vrijeme uticati, zavisi i da li ste iscrpljeni poslom, porodičnim problemima, provodite li puno vremena u zatvorenom. Ako unosite puno soli, ugljikohidrata, više na vas utiče atmosferski pritisak, temperatura, vlažnost zraka. Evo, imali smo zagađenost zraka, što je posebno uticalo na plućne bolesnike. Dijabetes je teško kontrolisati kad je zima", rekao je Jatić.

Naglasio je da se o meteoropatiji priča u novije vrijeme i biće dosta istraživana, mada su je istraživale pojedine grane pa su se uticajem vremena na zdravlje bavili kardiolozi, neuropsihijatri.

Kazao je i da je uočeno da su zimi češće depresije. U februaru-martu češća su samoubistva ljudi sa depresijom. Češće su depresije kod naroda koji žive sjeverno pa imaju terapije svjetlom.

Da kod ljekara posla ima više i da ga i očekuju više kad je promjena vremena, kazali su nam i u Hitnoj pomoći bijeljinskog Doma zdravlja.

"Primijetili smo da u određeno godišnje doba ili posebno kada ima temperaturnih oscilacija određene grupe pacijenata reaguju. Bude nešto povećan broj pacijenata, prije svega onih sa oboljenjima srca i krvnih sudova", istakao je Duško Milovanović, načelnik Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Bijeljina.

"MRGUD" ZBOG VREMENA: Upravo zbog svega ovoga razvijena je nova grana meteorologije - biometeorologija.

Cilj biometeorološke prognoze je upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uslove kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba. Tako svakodnevno imamo informacije koje upozoravaju da bi meteoropati mogli imati smetnje, a hronični bolesnici pogoršanje tegoba. Daje se i slikoviti prikaz onoga šta nas očekuje pa svaki dan u prognozi vidimo "smješka", "mrguda" ili "onog između".

Nedžad Voljevica iz Sektora primijenjene meteorologije Hidrometeorološkog zavoda FBiH rekao je da je biometeorološka prognoza trend posljednjih godina, te da se pažnja sve više posvećuje humanoj biometeorologiji.

"Preporuke se daju za maksimalno do četiri dana. Zadnjih dana je bio jugo koji je ljude lomio. Bilo je od nula do 17 stepeni, to je velika oscilacija i problem. U petak smo očekivali pogoršanje pa smo stavili 'mrguda'. Od subote je stabilniji period", kazao je Voljevica.

Istakao je da nedostaje jedino link između ovog zavoda i Zavoda za javno zdravstvo da daju preporuke kada se očekuju nepovoljne vremenske prilike, kao što ga imaju u susjednim zemljama.

Vildana Bilić, specijalista porodične medicine u sarajevskom Domu zdravlja, naglasila je da je meteoropatija grupa simptoma koji se javljaju pri promjeni vremena.

"Nisu pošteđeni ni mlađi ni stariji, ali za nijansu su podložniji hronični bolesnici i žene srednje životne dobi. Tegobe su prisutne nekoliko dana prije ili čak nekoliko dana poslije vremenskih promjena. Češće su sa hladnijeg ka toplijem, kad ojuži. Ovih dana je bilo srčanih, moždanih udara", pojasnila je dr Bilić.

TEGOBE I SAVJETI: Dr Aida Vilić-Švraka iz Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH naglasila je da su meteoropati češće obrazovani ljudi koji radne dane provode sjedeći u kancelarijama, za razliku od niže obrazovanih koji svoj dnevni posao najčešće rade na otvorenom prostoru.

"Kod zdravih i mladih ljudi tegobe se ispoljavaju kao umor, promjena raspoloženja, smanjena koncentracija, apatija, poremećaj spavanja, glavobolja, reumatski bolovi, nesvjestica, vrtoglavica, lupanje srca, porast krvnog pritiska. Više od polovine migrenoznih bolova je uzrokovano naglim promjenama vremenskih prilika", navela je Vilić-Švraka.

Kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika pored pomenutih tegoba, koje su jače izražene, javlja se i pogoršanje simptoma postojećih bolesti.

"Naročito izražene probleme imaju srčani i plućni bolesnici, posebno ako su pušači, osobe koje imaju visok krvni pritisak, bubrežni bolesnici i osobe koje boluju od artritisa", rekla je  Vilić-Švraka.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH napominju da treba izbjegavati veći fizički napor, konzumirati što više voća i povrća uzimati dovoljne količine tečnosti poput čaja i prirodnih sokova, izbjegavati duhan, alkohol, previše rashlađena i slatka pića, a ishranu obogatiti i žitaricama i ribom.

"Treba obezbijediti dovoljno sna i odmora. Koristan je bilo koji oblik fizičke aktivnosti, najmanje pola sata dnevno. Srčani i bubrežni bolesnici i oni sa visokim krvnim pritiskom treba da se posavjetuju sa ljekarom o količini tečnosti koju unose u organizam i o nivou fizičke aktivnosti. Ako organizam zdravog čovjeka burno reaguje na promjenu vremena, preporučuje se dataljan ljekarski pregled. U slučaju izraženijih simptoma postojeće bolesti, hronični bolesnici treba da se posavjetuju sa ljekarom", preporučila je dr Vilić-Švraka.

Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine Federacije BiH, kao savjete navodi da čovjek živi zdravo, jede zdravo, da je fizički aktivan, nepušač i da je često u prirodi.

"Mi smo rođeni u prirodi i priroda utiče na nas. Ne možemo kao medo otići u zimski san. Mi smo sretni jer u BiH još imamo četiri godišnja doba i u svakom treba naći pozitivne stvari. Jedan od lijekova je zavoljeti sve oblike vremena", smatra Jatić.

Vildana Bilić, specijalista porodične medicine, kaže da se oduprijeti možemo i jačanjem imuniteta, pa i komunikacijom sa ljudima i korištenjem "ličnih ventila".

Nastavak na Nezavisne Novine...