Izvor: Blic, 07.Jun.2005, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svi mitovi o alkoholu

Svi mitovi o alkoholu

Mit br. 1

Alkohol povećava apetit

Lagan osećaj gladi stvaraju samo jaki napici, i to u maloj količini: recimo 20-25 mililitara rakije aktivira centar za sitost. Ali ceo taj proces traje 15-20 minuta, pa nema svrhe piti neposredno pre jela, jer glad ne može da se pojavi za tih nekoliko sekundi. Osim toga, alkohol na prazan stomak agresivno deluje na sluzokožu želuca zato što pojačava lučenje solne kiseline. Tako se stvaraju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << svi uslovi za pojavu gastritisa, a to je previsoka cena za podsticanje apetita.

Mit br. 2

Alkohol otklanja stres

Umorni ljudi često traže spas u čašici - ali pogrešno. Treba popiti svega 20-30 ml žestokog pića, ili 40 ml vina ili martinija. Tako male doze ublažavaju unutrašnju napetost i pomažu čoveku da se opusti. Nažalost, za to se koristi mnogo veća količina. U tom slučaju, postoje dva moguća scenarija. Prvi dovodi do povećanja umora, pogoršanja raspoloženja i pojave depresije, koja samo pojačava unutrašnji osećaj malaksalosti i iznemoglosti. Drugi podrazumeva alkoholnu euforiju, koja se takođe neizbežno završava depresijom. Ni u jednom ni u drugom slučaju nema ni reči o oslobađanju od stresa.

Mit br. 3 Alkohol povećava radnu sposobnost

Mnogi su uvereni da se pod dejstvom alkohola lakše radi. Pošto težak ili srednji stepen pijanstva otupljuje sve reakcije i čula, većina pod tim podrazumeva lak stepen opijenosti, koji aktivira misaone procese. Međutim, taj osećaj je apsolutno subjektivan, a australijski naučnici su to nedavno i dokazali: kod pripitih ljudi zaista povećava brzina misaonih reakcija i pokreta, ali te su reakcije najčešće pogrešne. Pored toga, čak i male doze alkohola izazivaju opadanje koncentracije i pogoršanje kvaliteta umnog rada.

Mit br. 4 Alkohol snižava pritisak

Male doze alkohola zaista šire krvne sudove - slabe tonus zidova. Ali istovremeno povećavaju broj srčanih otkucaja u minutu. A arterijski pritisak direktno zavisi od količine krvi koja se upumpava u krvotok. Što je ta količina veća, to je i pritisak viši. Stoga je veoma opasno smatrati alkohol lekom za snižavanje pritiska.

Situaciju pogoršava i činjenica da mnoga pića sadrže biološki aktivne supstance. Ta jedinjenja mogu da utiču na arterijski pritisak, uglavnom nepovoljno.

Mit br. 5 Kvalitetan alkohol nije štetan

Svaki alkohol truje organizam zato što je jedan od proizvoda razlaganja etil-alkohola veoma štetna supstanca koja se zove acet-aldehid. Nekvalitetna alkoholna pića su još pogubnija. Jeftina pića nisu podvrgnuta procesu prečišćavanja i sadrže supstance koje višestruko pojačavaju toksičnost alkohola. To važi i za domaću radinost. Čak i ako ste pekli najkvalitetnije voće, rakija je štetnija od kupovne, jer je u domaćim uslovima veoma teško očistiti alkohol od otrovnih sastojaka.

Mit br. 6 Alkohol leči prehladu

Mnogi leče prehladu rakijom i medom, ali medicina taj lek ne priznaje. Kao prvo, rakija ni na koji način ne jača imunitet. Drugo, alkohol nije blagotvoran za upaljeno grlo - ono samo još više boli. Ipak, možete popiti malu količinu zagrejanog crnog vina jer ono stimulativno deluje na imunitet.

Mit br. 7 Pivo nije alkohol

Mnogi misle da pivo nije štetno piće zbog niskog procenta alkohola. To je opasna zabluda. Pivo je takođe alkohol, a to znači da stvara zavisnost - sve više stručnjaka govori o pivskom alkoholizmu. Pored toga, krajnje nepovoljno utiče na jetru i srce.

Mit br. 8 Alkohol nije kaloričan

Alkohol ima veoma visoku kalorijsku vrednost i što je piće jače, to je kaloričnije. Najviše kalorija imaju žestoka pića, a situacija je nešto drugačija s vinom. Energetska vrednost vina je delimično uslovljena ugljenim hidratima, koji lako sagorevaju. Zato se vino ne odražava tako pogubno na liniju.

Mit br. 9 Uz piće treba mezetiti

Ovde pre svega treba precizirati na kakvu se zakusku misli: toplu ili hladnu. Hladne zakuske slabo neutrališu alkohol i on se prilično brzo apsorbuje u krv. Isto se dešava kad posle alkohola popijete sok. Sasvim je druga stvar sa vrućim jelima (supa, gulaš). Ona usporavaju apsorpciju etanola, smanjuju opijenost i zato su najbolja zakuska.

Mit br. 10 Alkohol može brzo da nas ugreje

Vlada uverenje da gutljaj žestokog pića predstavlja najbolji lek za promrzlog čoveka. Ta tvrdnja sadrži samo zrnce istine. Stvar je u tome što ozebloj osobi može da pomogne približno 50 ml žestokog pića. Ono šire krvne sudove i normalizuju cirkulaciju u organima. Svaki gutljaj preko toga pojačava cirkulaciju u koži. Stoga ona počinje da crveni i pojavljuje se onaj prijatan osećaj topline. Ali to je veoma varljiv osećaj, pošto se povećava i odavanje toplote i organizam počinje samo još brže da se hladi. Dakle, ovo svojstvo alkohola je veoma preuveličano, kaže dr Danila Leonidovič Amos, terapeut u Gradskoj bolnici u Sankt Peterburgu, u tekstu koji prenosimo iz 'Pravde'. CDC/JS

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.