Izvor: Blic, 15.Dec.2013, 20:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svetac koji je bos hodao Beogradom
Svakog 2. jula Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Jovana Šangajskog, a malo je poznato da je ovaj svetac izvesno vreme posle Prvog svetskog rata živeo u Beogradu, gde se izdržavao prodajući novine na uglu Knez Mihailove i Ulice kralja Petra.
Ostalo je svedočenje savremenika da su ostali kolporteri „morali da idu po kafanama ne bi li rasprodali novine, a Miša bi prosto stao na trotoar i Srbi su za nekoliko minuta kupovali sve njegove primerke“.
Miša je bio >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Mihailo Maksimovič, plemić, izbeglica pred Oktobarskom revolucijom iz carske Rusije. Maksimoviče je pratio izbeglički usud - u 18. veku iz Srbije su otišli u Rusiju pred najezdom Turaka. Srpski jezik u kući nikada nisu zapostavili.
Kako je postao svetac
Zbog svog zalaganja za veru i misionarstva, te nekoliko slučajeva gde je molitvom pomogao izlečenju, i činjenice da je 1993. godine, kad je otvoren sanduk u kojem je počivao, nađeno da su njegovi posmrtni ostaci netruležni, Ruska pravoslavna crkva kanonizovala ga je, odnosno proglasila za sveca.
Budući Sveti Jovan, episkop Šangaja, zapadne Evrope i San Franciska, rodio se 4. juna 1896. godine. Nije bio obično dete: teško je govorio, malo je jeo, nije voleo gimnastiku ni ples... Diplomirao je na Pravnom fakultetu, a kad je u Rusiji izbila revolucija, kao oficir ratovao je protiv boljševika. Ranjen je u desnu nogu i ostao je hrom.
Posle pobede revolucionara, spas je, zahvaljujući Aleksandru Karađorđeviću, našao u Srbiji. Tu je upisao i 1925. godine završio Teološki fakultet. Živeći kao izbeglica, bivši plemić zarađivao je za život prodajući novine. I zimi i leti išao je bos. A niko nije slutio da je taj kolporter završio dva fakulteta.
U Parizu su ga zvali Jovan bosi
Budući da su mu noge od neprekidnog stajanja stalno oticale, često je služio bos. Boreći se sa snom, polivao se vodom. Kad su komunisti pobedili i u Kini, godine 1951. postavljen je za arhiepiskopa zapadnoevropskog. U Parizu su ga zvali Jovan Bosi. Služio je liturgiju na francuskom i holandskom, kao i svojevremeno na grčkom, kineskom, ili kasnije, kad je 1962. premešten u San Francisko, na engleskom.
Mihajlo Maksimovič zamonašio se pod imenom Jovan 1925. godine u Miljkovom manastiru kod Svilajnca. Sinod SPC četiri godine kasnije postavio ga je za predavača Bogoslovije u Ohridskoj eparhiji u Bitolju. Tek tu se, prvi put, saznalo za njegov čudesni način života...
Sveti Jovan Šangajski, naime, kad se zamonašio, odlučio je da sebe iskuša u sledećem podvigu: da nikada više za života ne legne u krevet i ne zaspi, da se liši i sna i odmora.... I zaista, od svog monaškog postriga pa do smrti nikada nije spavao u postelji.
U Bitolju se pročuo kao dobročinitelj. „Voleli su ga ljudi svih vera, pravoslavni i katolici, muslimani, Jevreji...“, piše u arhivama. Sa ikonom Svetog Nauma u rukama, obilazio je bolnice i molio se za zdravlje bolesnika. Iz tog vremena potiču priče o njegovim čudotvornim isceliteljskim moćima.
Godine 1934. Ruska crkva poslala ga je kao episkopa u Kinu, u Šangaj, gde osniva sirotište. Umro je 19. juna 1966. godine i tada je prvi put, posle 40 godina, položen u krevet. Opelo episkopu Jovanu u Crkvi Presvete Bogorodice u San Francisku trajalo je čak sedam sati.
U kalendar SPC Sveti Jovan Šangajski upisan je 2005. godine. Slavi se 2. jula i važi posebno kao zaštitnik od saobraćajnih nesreća.
Mošti u Miljkovom manastiru
Pre četiri godine iz San Franciska mošti Svetog Jovana Šangajskog prenete su u Miljkov manastir, jedan od šest srednjovekovnih manastira podignutih na desnoj obali Velike Morave između Jagodine i Svilajnca. U ovom manastiru monah Jovan, budući svetac, živeo je od od 1926. do 1934. godine.
Najčitanije SADA:
Sveti Jovan Šangajski: Svetac koji je bos hodao Beogradom
Izvor: BKTV News, 16.Dec.2013, 11:53
Svakog 2. jula Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Jovana Šangajskog, a malo je poznato da je ovaj svetac izvesno vreme posle Prvog svetskog rata živeo u Beogradu, gde se izdržavao prodajući novine na uglu Knez Mihailove i Ulice kralja Petra.. . Ostalo je svedočenje savremenika da su ostali kolporteri...






