Svepravoslavni susret u Švajcarskoj

Izvor: RTS, 14.Jun.2009, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svepravoslavni susret u Švajcarskoj

Na zasedanju Svepravoslavne predsaborne konferencije, u centru Carigradske patrijaršije u Šambeziju kod Ženeve, postignuta saglasnost da se u pojedinim zemljama ili regionima dijaspore osnuju episkopske konferencije kojima bi predsedavao episkop Carigradske patrijaršije.

Jednonedeljno zasedanje Svepravoslavne predsaborne konferencije održano je u centru Carigradske patrijaršije, u Šambeziju kod Ženeve.

Cilj dosadašnjih triju konferencija (1990, 1992. i 1995) >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << kao i ove četvrte, bio je priprema Svetog i velikog sabora pravoslavne crkve, javlja Verska informativna agencija (VIA).

Razmotreno je pitanje dijaspore, crkvenog života u nepravoslavnim zemljama, odnosno na prostorima koji istorijski nisu pravoslavni - zapad Evrope, obe Amerike, Australija, Azija.

Konferencija je sazvana sa deset godina zakašnjenja, jer je bila predviđena za 1999, ali zbog loših odnosa Carigradske i Moskovske patrijaršije nije održana tada niti kasnije.

Novi ruski patrijarh Kiril izrazio spremnost da se ona pod određenim uslovima održi.

Postignuta je saglasnost da se u pojedinim zemljama ili regionima dijaspore osnuju episkopske konferencije. Njima bi predsedavao episkop Carigradske patrijaršije. Odluke ovih regionalnih episkopskih tela donosiće se konsenzusom.

Predviđa se da u svetu bude 12 konferencija na područjima raznih kontinenata, a neće biti ograničena prava pojedinih eparhija članica da kontaktiraju sa raznim organizacijama, crkvama, državnim vlastima.

U Šambeziju je bilo 26 delegata iz 14 pomesnih pravoslavnih crkava koje je pratilo 14 sveštenika. Nisu pozvani predsavnici crkava koje nisu u pravoslavlju opštepriznate - finske, estonske i američke.

Svepravoslavna konferencija treba da decembra ove godine razmotri još tri pitanja: način sticanja autokefalnosti, odnosno autonomije, i pitanje diptiha (redosleda) crkava.

Nejedinstvo postoji o mestu srpske i gruzijske crkve. Dok je po "carigradskom diptihu" Beogradska patrijaršija na šestom mestu a gruzijska na devetom, po "moskovskom diptihu" gruzijska je na šestom a srpska na sedmom mestu u redosledu pominjanja pomesnih crkava i njihovih prvojerarha.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.