Izvor: Nezavisne Novine, 24.Maj.2015, 10:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svemoguća trešnja

Domovina trešnje (lat. Prunus avium) nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. godine prije nove ere.

Grci su zaslužni za uzgoj trešnje, a Rimljani i  njihove legije za njeno rasprostiranje po Starom kontinentu.

Kao svježe sezonsko voće oduvijek su smatrane idealnim međuobrokom ili zamjenom za obrok kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom. U 100 grama svježeg ploda nalazi se 82 g vode, 0,2 g masti, gram bjelančevina, 16 g ugljikohidrata, 12 g >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijumom pa povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.

Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL holesterola u krvi, koji je inače faktor koji uveliko pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar. U svježem stanju su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, dok kisele brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja. Trešnje ne treba jesti prije obroka jer njihova lužnata reakcija koči izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa. Nakon trešanja ne treba piti vodu, a pogotovo pivo ili alkoholna pića.

Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svom sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.

Flavonoidi kojima je bogata su prirodna protivupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme te jačaju kolagen, element neophodan za izgradnju vezivnog tkiva kao što su hrskavica i tetiva.

ČUVANJE I UPOTREBA

Nastavak na Nezavisne Novine...