Izvor: RTS, 14.Apr.2013, 20:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sve više gladne dece
U Srbiji ima oko 200.000 gladne dece. Prema podacima Vladinog Tima za smanjenje siromaštva, broj gladnih mališana veći je iz godine u godinu.
Ispod apsolutne linije siromaštva u Srbiji živi gotovo 10 odsto stanovništva, a svaka četvrta osoba je dete. Prema podacima vladinog Tima za smanjenje siromaštva, broj gladne dece veći je iz godine u godinu. Trenutno ih ima oko dvesta hiljada.
Red za bar jedan siguran obrok u narodnim kuhinjama, iz godine u godinu, sve >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << je duži. Prema podacima nadležnih trećina korisnika su deca.
"Snaja i dva unučeta. Niko ne radi, živimo samo od moje penzije. Moju porodicu čini devet članova, od toga niko ne radi, socijalni smo slučajevi, živimo ovde u baraci i dosta nam znači ova hrana koju primamo", kaže korisnik narodne kuhinje iz Prokuplja.
Danas je hiljadu gladne dece više nego prošle godine.
"Broj siromašne dece se povećava iz godine u godinu. Mi od 2010. godine pratimo jedan trend povećanja tog broja ljudi kojima nedostaju osnovne namirnice kao što su mleko, meso, jaja, voće i povrće, koji nemaju sredstava za novu garderobu, za školske knjige i kojima škola nije dostupna", kaže Mirjana Maksimović iz Tima Vlade Srbije za smanjenje siromaštva.
Statistika kaže da su najsiromašnija deca mlađa od 13 godina i iz porodica čiji roditelji nemaju završenu osnovnu školu. Kriza se, nažalost, proširila i na druge kategorije stanovništva.
"To su uglavnom deca iz porodica čiji su roditelji ostali bez posla i koji nisu bili u mogućnosti da obezbede minimum sredstava za funkcionisanje svoje porodice", kaže Vesna Milenović iz Crvenog krsta Srbije.
Prema njenim rečima, podaci pokazuju da su južna Srbija, jugoistočna Srbija sa najvećim problemima siromaštva, a da je za efikasniju podršku neophodna reforma socijalnog sistema.
"Recimo, i za dečji dodatak i za novčanu socijalnu pomoć imamo veliki broj onih koji imaju pravo, a ne primaju, zbog različitih stvari, na primer kod Roma je nedostatak dokumenata, u ruralnim sredinama je informisanost veliki problem. Mislim da je efikasnije korišćenje novca koji odvajamo svakako moguće", kaže Mirjana Maksimović.
Stručnjaci podsećaju da put do boljih životnih uslova vodi preko boljeg obrazovanja i zato nije utešno što gotovo 80 hiljada dece školskog uzrasta ne ide u školu.
