Izvor: Nezavisne Novine, 15.Maj.2018, 12:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sve krize Plenkovićeve vlade

SPLIT/ZAGREB - Martina Dalić je već sedmi ministar koji je u posljednjih godinu i po dana, otkad je u Saboru izabrana vlada premijera Andreja Plenkovića, napustio Banske dvore.

Zbog uskraćivanja podrške ministru finansija Zdravku Mariću, Plenković je po kratkom postupku lani u aprilu smijenio četiri Mostova ministra - Vlahu Orepića, Antu Šprlju, Slavena Dobrovića i Ivana Kovačića.

Potpredsjednik vlade i ministar spoljnih poslova Davor Ivo Stier (HDZ) sam >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << je dao ostavku u junu 2017., jer nije želio da bude u istoj vladi u kojoj je njemu ideološki neprihvatljiv HNS, a u istom koalicionom preslagivanju razrješen je ministar nauke i obrazovanja Pavo Barišić.

Na mjesto Barišića došla je Blaženka Divjak, a u vladu su ušli i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, rada Marko Pavić, spoljnih poslova Marija Pejčinović Burić, pravosuđa Dražen Bošnjaković i graditeljstva Predrag Štromar.

Martina Dalić nije bila na izbornoj listi HDZ-a na parlamentarnim izborima, tako da se nakon jučerašnje ostavke ne može vratiti u saborske klupe.

Dramatična situacija kao što je ova, s ostavkom sad već bivše potpredjsednice Dalić, u dosadašnjoj jednoipolgodišnjoj vladavini premijera Plenkovića bilo je puno više nego što ih je očekivao dolazeći na ovu funkciju.

Splitska Slobodna Dalmacija piše da je Plenković krenuo poletno i relaksirano budući da je njegova vlada u Saboru u oktobru 2016. izglasana s respektabilnim 91 glasom zastupnika.

Trenutno je, navodi se, miljama daleko od bilo kakve relaksacije i hoda po rubu nategnute većine od samo 76 glasova.

U takvoj situaciji opozicija, piše Slobodna, u Saboru može rušiti kvorum kad god joj se prohtije, odnosno kad samo jedan zastupnik iz vladajuće većine ne dođe na zasjedanje.

To znači da do daljnjega za vladajuće nema ni porođajnih ni drugih izostanaka.

Prva velika kriza Plenkovićeve vlade bila je u ovo vrijeme prije godinu dana, nakon smjene Mostovih ministara i odlaska Mosta iz koalicije.

U dramatičnom glasanju, Plenkovićeva ministra finansija Zdravka Marića od smjene je spasio samo jedan glas, i to onaj bivšeg SDP-ovca Tomislava Sauhe.

Sauha je od tada sigurna saborska ruka za sve HDZ-ove predloge, a njegova afera s dnevnicama gotovo da se i zaboravila budući da i nakon 15 mjeseci od otvaranja istrage još nema ni optužnice ni sudskog postupka, a kamoli presude.

Vrlo brzo usljedio i drugi prelomni trenutak. U Vladu su ušli HDZ-ovi dojučerašnji ideološki neprijatelji, haenesovci, čiji je predsjednik Ivan Vrdoljak jedva dočekao razlaz HDZ-a i Mosta.

U vrtlogu političkih obrata, ulaskom HNS-a u vladu premijer i šef HDZ-a uspeo je politički ostati "iznad vode", sačuvao je kabinet i poziciju u HDZ-u, osigurao 78 glasova, a izgubio glasove s krajnje desnice - Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića.

HNS se zbog toga pocepao, a u vladu su ušli Predrag Štromar i Blaženka Divjak, a istodobno su iz nje izišli Štir i Pavo Barišić.

Zadnja bitka bila je ona oko Istanbulske konvencije.

Plenković je u Saboru doživio žestoki udar iz sopstvenih redova iako se na sjednicama stranačkog Predsedništva pritilo i novim izborima.

Čak 17 HDZ-ovih zastupnika nije glasalo za Konvenciju.

Zbog Konvencije koalicioni partner Hrvoje Zekanović iz Hrasta okrenuo je leđa Plenkoviću, a parlamentarna većina svela se na samo 77 zastupnika, jednog više od potrebnog minimuma.

Nastavak na Nezavisne Novine...

RTS: Sve krize Plenkovićeve vlade