Svako svakom duguje

Izvor: RTS, 27.Jan.2010, 09:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Svako svakom duguje

Zbog neizmirenih obaveza, u blokadi je 66.000 preduzeća. U Uniji poslodavaca upozoravaju da se situacija pogoršava jer je naplata sve slabija, a među većim dužnicima su javna preduzeća koja time ugrožavaju rad privatnika.

Plaćanje u Srbiji je i dalje pravo vrzino kolo. Zbog neizmirenih obaveza, u blokadi je 66.000 preduzeća, od ukupno 425 hiljada. U Uniji poslodavaca upozoravaju da se situacija pogoršava jer je naplata sve slabija, a među većim dužnicima su javna preduzeća >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << koja time ugrožavaju rad privatnika.

Kada za obavljene poslove privatnim kompanijama ne plate, recimo, "Telekom", EPS, ili "Putevi Srbije", a za koje iz Unije poslodavaca navode da su među većim dužnicima, to je za privatnike omča oko vrata.

Samo prošle godine blokirani su računi 22.000 preduzeća, a Unija poslodavaca je pokrenula inicijativu da firme prestanu da plaćaju onim javnim preduzećima koja prethodno nisu izmirila svoje obaveze.

"Čini mi se da je opšta ideja nastala na talasu opšteg nezadovoljstva da neka javna preduzeća podižu plate u situaciji kada su i sami dužni i kada ne ispunjavaju svoje obaveze", rekao je Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.

Dugovanja su dostigla 260 milijardi dinara, donosno 2,6 milijarde evra. Praktično, napravljeno je vrzino kolo, gde svako svakome duguje.

"Država je dosta kumovala povećanju nelikvidnoti, jer je s jedne strane tolerisala protivzakonito neisplaćivanje obaveza preduzeća, s druge strane javna preduzeća su dobrim delom generisala nelikvidnost zbog toga što nisu plaćala svoje obaveze", rekao je Vladimir Vučković, profesor Megatrend univerziteta.

I privreda dužna javnim preduzećima 

I dobar deo privrede, kaže profesor Vučković je dužan javnim preduzećima. Stvoreno je jedno klupko, jedan čvor koji teško može da se preseče.   

Da bi presekla to klupko, država je prošle godine započela subvenciju kredita za likvidnost, ali sagovornici kažu da to nije dovoljno i da treba ubrzati prinudnu naplatu.

"Najveći problem imaju mala preduzeća, koja teško mogu da dođu do subvencionisanih kredita, jer nisu dobri klijenti za banke. Mera je dobra ali ne pogađa srž problema", kaže Vučković.

Prema njegovom mišljenju, trebalo bi razmišljati o tome da se formira jedan poseban fond u okviru neke institucije, koji će se pozabaviti problemom najmanjih preduzeća.

"Nešto od toga moglo bi biti rešeno boljim obezbeđivanjem plaćanja, sa menicama koje će imati drugačiji način kontrole, nego što je to bilo do sada", smatra Atanacković.

Prošle godine, Vlada se zadužila kod komercijalnih banaka kako bi "Putevi Srbije" isplatili dug putarima. Na pitanje da li će i ove godine da se pribegne takvom rešenju, u Ministarstvu finansija kažu da svako resorno ministarstvo odgovara za rad svog javnog preduzeća i dugovanja, a da Ministarstvo finansija izvršava ono što je moguće prema budžetu.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.