Izvor: RTS, 16.Okt.2020, 17:53

Svaka srpska porodica baca tri kilograma hrane nedeljno

Obeležava se Svetski dan hrane. U Srbiji se godišnje baci oko 250.000 tona jestive hrane, a gotovo sav otpad od hrane završi na komunalnim deponijama. Svaki građanin Srbije bi najmanje mesec dana jeo besplatno kada se ne bi bacila ta količina hrane. Prvi korak za smanjenje količine bačene hrane je optimizovanje porcija i edukacija građana i privrednika o planiranju nabavki prehrambenih proizvoda.
Koliko hrane u Srbiji završi na otpadu Slobodan >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Krstović iz NALED-ove jedinice za zaštitu životne sredine naveo je za RTS da se u Srbiji godišnje baci oko 250.000 tona jestive hrane, što je oko 30 do 40 kilograma hrane po stanovniku.

Naveo je da gotovo sav otpad od hrane završi na komunalnoj deponiji, što bi, kako je rekao, moralo da se izbegne.
U kom sektoru se hrana najviše baca Otpad od hrane može nastati kako u proizvodnji, tako i tokom obrade, prodaje i korišćenja hrane. Procenjuje se da se najviše hrane odbaci tokom procesa proizvodnje.
"Ako posmatramo čitav proces proizvodnje, odnosno sa njive, do onog momenta kada se generiše otpad, odnosno ostaci od hrane, kako mi kažemo, 'sa tanjira', to je čak i nekih 900.000 tona godišnje, što čini nešto manje od polovine generisanog komunalnog otpada u Republici Srbiji", rekao je Krstović tokom gostovanja u Jutarnjem programu. 
Gde se hrana najviše baca u svetu Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija iz 2011. godine, najviše hrane se odbaci u državama Severne Amerike i Okeanije – 295 kilograma po glavi stanovnika.
Tokom proizvodnje i prodaje najviše hrane odbacuje se u zemljama Evrope – 190 kilograma hrane po stanovniku.
Najmanje hrane se odbacuje u državama Južne i Jugoistočne Azije, gde se svaki stanovnik baci 125 kilograma hrane.
Kako sprečiti bacanje velikih viškova hrane Krstović je naveo da NALED radi na edukaciji i prevenciji stvaranja viškova hrane.
"Ono što je prvi korak to je da optimizujemo porcije i da edukujemo građane na koji način da planiraju nabavke, kako bi se ove količine smanjile. Sledeći korak, radićemo na pravilniku koji treba da kaže na koji način i koja su to pravila za doniranje hrane, jer je to preduslov da se smanje viškovi hrane, a nakon toga, kada imamo viškove, onda ovim ostacima da pravilno upravljamo", istakao je Krstović.
Kako odlagati bačenu hranuUmesto da hranu odlažemo na deponijama, jedan od popularnijih načina za odlaganje otpadaka od hrane je kompostiranje, koje svako može da primeni i kod kuće.
Kompost je način biodegradacije prehrambenog otpada, koji se kasnije može iskoristiti kao đubrivo za zemljište. U pitanju je aerobni proces tokom kojeg mikroorganizmi razlažu otpad na jednostavnije organske materijale koji se mogu koristiti za đubrenje zemljišta.
Slobodan Krstović je naveo da bi Srbija mogla da se ugleda na Italiju, jer u Milanu postoji veliki pogon za kompostiranje prehrambenog otpada.
Kako iskoristiti hranu koju smo bacili Osim komposta, odbačena hrana se može iskoristiti za ishranu životinja i insekata, ali i za stvaranje energije i biogoriva.
Od određenih delova bačenog voća u industriji se prave značajne supstance. Od pomorandžine kore se dobija sukcinska kiselina, dok se od kore od paradajza može dobiti likopen, koji može doprineti plodnosti muškaraca

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.