
Izvor: RTS, 22.Sep.2010, 17:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sudovi i dalje opterećeni
Reforma pravosuđa nije donela brže i bolje rezultate u radu sudova, a povećala je troškove, izjavila predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević. Visoki savet sudstva saopštio da su rezultati rada sudstva posle reforme zadovoljavajući.
Društvo sudija Srbije zatražilo je od Ministarstva pravde i Visokog saveta sudstva (VSS) da im dostavi podatke o troškovima novih mreža sudova, jer su prema njihovim informacijama sudski postupci višestruko poskupeli posle reforme >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << pravosuđa, a ne rešavaju se efikasnije.
Izveštaj o radu sudova u prvoj polovini godini, koji je sačinio Vrhovni savet sudstva, prema oceni Društva sudija, nije potpun i ne može reći da sudovi rade više, bolje i brže nego pre reforme pravosuđa.
Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević kazala je na konferenciji za novinare da su troškovi sudova enormno povećani posle reforme, a da Visoki savet sudstva i Ministarstvo pravde nisu ništa o tome izvestili.
Boljević je ocenila da je VSS proizvoljno određivao broj reizabranih sudija, zbog čega je došlo do "ozbiljnog poremećaja u opterećenosti sudova".
"Tamo gde je bilo najmanje promena i gde su uslovi za rad najbolji od ranije, rezultati su i sada najbolji. To je pokazatelj da je promene trebalo vršiti etapno. Sprovedena reforma je otvorila mogućnost za 'simuliranje sudovanja' odnosno da se postigne brojka u rešenim predmetima, a ne reši se problem", istakla je predsednica Društva.
Prema njenim rečima, sudije rade mnogo i opterećene su većim brojem predmeta, a mreža sudova je loša i nije pokazala bolje i brže rezultate u odnosu na vreme pre reforme pravosuđa.
"Broj predmeta je povećen, a u Beogradu u kojima sudija ne bi ni u naredne tri godine, mogli da reše sve predmete koje već imaju", rekla je Boljevićeva u sedištu Društva sudija Srbije.
Predsednica Sindikata pravosuđa Beograda Slađanka Milošević pozvala je reizabrane i nereizabrane sudije da se pridruže članovima tog sindikata u štrajku najavljenom za 6. oktobar, zbog niskih primanja i preopterećenosti poslom.
"Referenti u pravosuđu imaju plate između 16.000 i 20.000 dinara i to su najmanja primanja u državnoj administraciji", navela je ona i kritikovala odluku VSS da poveća za 30 odsto platu predsednici tog saveta Nati Mesarević.
VSS je saopštio početkom septembra da su rezultati rada sudstva u Srbiji za prvih šest meseci posle reforme zadovoljavajući, da sudstvo funkcioniše i da nije paralisano.
Ustavni sud spreman za rasprave o žalbama
Ustavni sud Srbije usvojio je stavove i pravila rada u postupcima po žalbama sudija, tužilaca i zamenika javnih tužilaca na odluke o prestanku funkcije, donetim decembra 2009. godine.
Predsednica Ustavnog suda Bosa Nenadić je nakon sednice suda rekla da je spremna da "već od sutra" zakazuje rasprave o žalbama neizabranih sudija i tužilaca i pozvala sudije Ustavnog suda da što pre završe rad na tim predmetima.
Bosa Nenadić je rekla da predmeti neizabranih sudija i tužilaca treba da budu obrađeni sa posebnom pažnjom, jer konačne odluke Ustavnog suda po tom pitanju mogu biti ocenjivane i pred međunarodnim institucijama.
Prema njenim rečima, raspravama o žalbama neizabranih sudija i tužilaca prisustvovaće učesnici u tom postupku, kao i javnost, a tehnički biće pripremljeno sve kako bi sudije izvestioci mogli u primerenom roku da predlože odluku o žalbi.
Ustavni sud će omogućiti dovoljno vremena podnosiocima žalbi, kao i predstavnicima Visokog saveta sudstva, da se u raspravi izjasne o spornim navodima u žalbama.
"Nisu sva pitanja koja su navedena u žalbama sporna, Ustavni sud se o nekim već izjašnjavao i izneo svoje stavove. Sporna pitanja i sama bit žalbi odnose se na stručnost, osposobljenost i dostojnost sudija", rekla je Bosa Nenadić.
Predsednica Ustavnog suda objasnila je da će pre svega biti zakazivane rasprave o žalbama sudija koje su dobile pojedinačne odluke Visokog saveta sudstva, u kojima su navedeni razlozi zašto nisu izabrane na funkciju.