Izvor: RTS, 28.Jan.2009, 09:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Stručnjaci traže da ispitaju Galilejev DNK
Grupa naučnika traži ekshumaciju tela Galilea Galileja kako bi analizirali DNK. Pokušavaju da utvrde da li su problemi koje je slavni astronom imao s vidom uticali na neka od njegovih otkrića.
Italijanski i britanski stručnjaci nadaju se da bi detaljnom analizom DNK materijala Galilea Galileja mogli da dođu do podataka na osnovu kojih bi utvrdili uticaj zdravlja na neke njegove zaključke i otkrića.
Grupa stručnjaka zbog toga je od nadležnih zatražila ekshumaciju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << posmrtnih ostataka slavnog italijanskog naučnika.
"Kada bismo tačno znali šta nije bilo u redu s njegovim vidom, pomoću kompjuterskih modela mogli bismo da rekonstruišemo ono što je video svojim teleskopom", objasnio je Paolo Galuci, direktor Istorijskog i naučnog muzeja u Firenci, gde je Galileo sahranjen.
Galilej (1564-1642) je u svom zrelom dobu imao probleme sa vidom i poznato je da je poslednje dve godine života bio potpuno slep.
"Postojali su periodi kada je odlično video i periodi kada bi mu vid znatno oslabio", objasnio je doktor Piter Votson, predsednik Međunarodne oftalmološke akademije i konsultant na Univerzitetskoj bolnici Adenbruk u Kembridžu.
Na osnovu Galilejevih pisama i portreta, britanski oftalmolog došao je do zaključka da je renesansni naučnik verovatno patio od jednostrane miopije, uveitisa - zapaljenja dužice, ili od teškog oblika glaukoma.
Prema Votsonovom mišljenju, Galilejev problem s vidom nije nastao gledanjem u sunce već je bio rezultat sistemske bolesti, uključujući i napad koji je imao u mladosti posle kojeg je privremeno izgubio sluh i oboleo od akutnog oblika artritisa.
Italijanski astronom i matematičar je, takođe, bio izložen ogromnom stresu za vreme suđenja zbog jeresi.
Galilej se našao pred sudom inkvizicije jer je zastupao novu astronomiju, zalažući se za Kopernikov heliocentrični sistem koji se kosio sa učenjem Biblije.
DNK analiza omogućila bi naučnicima da proniknu u tajnu njegovih problema sa vidom i utvrde u kojoj meri je patologija oka uticala na njegova otkrića.
Ipak se okreće!
Ukoliko budu uspeli da dođu do Galilejevog DNK materijala, njegove savremene kolege pokušaće da odgovore na nerešena pitanja u vezi sa zdravljem "oca astronomije" koga je Vatikan osudio jer je tvrdio da se Zemlja okreće oko Sunca.
Autor čuvene rečenice "E pur si muove!" (Ipak se okreće!) sahranjen je u bazilici Svetog krsta u Firenci, 100 godina nakon smrti.
Galilejevi posmrtni ostaci pre toga bili su sakriveni u jednom zvoniku jer crkva nije dozvoljavala da bude sahranjen.
Kosti slavnog naučnika čuvane su pomešane sa kostima jednog od njegovih učenika, Vinčenca Vivijanija, i kostima nepoznate žene.
Galuci veruje da je reč o kostima Galilejeve kćerke mezimice Marije Čeleste, časne sestre koja je umrla u 33. godini.
Test DNK omogućiće naučnicima i da utvrde da li se zaista radi o Mariji Čelesti čiji je život opisan u bestseleru "Galilejeva kćerka" Dave Sobel.




