Izvor: Nezavisne Novine, 05.Mar.2016, 15:45 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Strah Balkana da ne postane cilj za izbjeglice
BERLIN - Zemlje na Balkanskoj ruti do sada su samo sprovodile izbjeglice ka konačnom odredištu - Njemačkoj, Švedskoj ili Austriji, ali sada strahuju da bi i same mogle da postanu krajnji cilj za izbjeglice, piše danas "Dojče vele".
Kad šefovi država i vlada Evropske unije i Turske u ponedeljak 7. marta budu razgovarali o rješenjima za izbjegličku krizu, to će sa galerije pomno pratiti i gosti sa Zapadnog Balkana: predstavnici Makedonije i Srbije, jer sve što se na konferenciji >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << dogovori, pa čak i samo pomjene, direktno će se odraziti na situaciju na Balkanskoj ruti.
U razgovoru za DW o pooštravanju pogranične politike svoje zemlje, srpski komesar za izbjeglice Vladimir Cucić odbacio je odgovornost svoje zemlje:
"Uveravam Vas da takve odluke potiču iz ciljnih zemalja - Nemačke, Austrije ili Švedske".
Makedonski premijer Ðorđe Ivanov objašnjava: "Kad god neka zemlja severno od nas oteža prelazak svoje granice, i mi to učinimo".
Ovakvo ponašanje balkanskih zemalja nije novo, navodi DW i dodaje da je tako bilo još poslije samita EU-Balkan u oktobru 2015. u Briselu.
Tada se razgovaralo o mjerama za sprečavanje haosa na Balkanskoj ruti. Samo što su se učesnici konferencije vratili kući, stigla je elektronska pošta iz Slovenije preko Hrvatske do Srbije i Makedonije.
Iako to u zvaničnim dokumentima nije utvrđeno, odlučeno je da se iz Grčke prema sjeveru propuštaju još samo izbjeglice iz Sirije, Iraka i Avganistana, prenosi Ksenija Milenković, direktorka Kancelarije za evropske integracije Srbije SEIO, i dodaje da je poruka ozbiljno shvaćena.
Kada su u Njemačkoj počele diskusije o tome treba li izbjeglicama iz Avganistana uopšte priznati status ratnih izbjeglica, zemlje na Balkanskoj ruti nisu dugo oklijevale: Avganistanci su preko noći proglašeni za ekonomske izbjeglice i spriječeni da dalje putuju.
"Spremni smo da u tranzitu pomognemo svim ljudima koje ciljne zemlje hoće da prime. Već odavno se govori da Avganistancima neće više biti dozvoljeno proputovanje; to nije bila naša odluka", kaže Cucić.
Prošle godine je Balkanskom rutom prošlo više od 800.000 izbjeglica, ali u Makedoniji je podnijeto samo 1.578 zahtjeva za azil, u Srbiji osam, a u Hrvatskoj, koja je zemlja EU - čitavih 211 zahteva.
Tako su mjesecima stotine hiljada ljudi samo sprovođene od jedne granice do druge - do "zemalja prijema", kako na Balkanskoj ruti zovu Austriju, Njemačku ili Švedsku.
U međuvremenu se situacija promjenila: otkako je Austrija početkom februara najavila da će riješavati još samo 80 zahtjeva za azil dnevno i primati još samo 37.500 izbjeglica godišnje, u tranzitnim zemljama je došlo do uzbune. Nijedna od njih ne želi da bude posljednja stanica za izbjeglice.
Makedonija je gotovo potpuno zatvorila granicu sa Grčkom, dok se u Hrvatskoj ozbiljno razmišlja o obezbjeđivanju granice vojskom. Čak i u zemljama kroz koje se dosad nisu kretale rijeke izbjeglica, sada raste nervoza zbog mogućeg nastajanja alternativnih ruta.
Tako albanska ministarka za integraciju Klajda Ðoša upozorava na "veliki broj" izbjeglica koje čekaju da budu puštene u Albaniju, a bugarski premijer Bojko Borisov je naredio da se održe zajedničke vježbe policije i vojske u pograničnim regionima prema Grčkoj i Makedoniji.
Sada vlade zemalja Balkanske rute napeto iščekuju rezultate samita EU-Turska. Sve oči su u uprte u Njemačku.
"Nemačka je najuticajnija zemlja EU i cilj za većinu izbeglica. Umesto da izračunava kvote i pokušava da blokira izbegličke rute, Nemačka sada ima šansu da nađe temeljno i sveobuhvatno rešenje krize", kaže mladi beogradski sociolog Dario Hajrić.
A ako to ne uspije, hermetičko zatvaranje Evrope će se nastaviti, dodaje on: „Ako se Evropa odluči da sledi Mađarsku i dalje gradi zidove, ostaće u ružnom društvu: sama sa sopstvenom ksenofobijom".
Nastavak na Nezavisne Novine...
