Izvor: Nezavisne Novine, 21.Nov.2015, 11:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

»Stop nasilju nad ženama«

Nezrelost društva i pojedinaca i dalje pokazuje koliko su mnogi često nijemi na sveprisutnost nasilja nad ženama. Kako bi podigla svijest o ovom problemu, obezbijdila specijalističku podršku, podstakla individualni i institucionalni odgovor na ovu pojavu, Organizacija žena Demokratskog narodnog saveza (DNS) Banjaluka preduzela je značajne aktivnosti, a povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, organizuje okrugli sto na temu "Stop nasilju nad ženama", koji će biti održan >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << 23. novembra u hotelu "Bosna" u Banjaluci.

Moderator okrulog stola Mira Popović, predsjednica Organzacije žena DNS-a, kaže da nasilje nad ženama zauzima 90 odsto nasilja u porodici.

"Kod nas je ukorijenjen patrijarhalan odnos i tradicionalan stav prema ovom problemu, a kao građani nerado o tome razgovaramo, ali tako svoj stav prenosimo u institucije zadužene da pruže rješenje problema", govori ona.

Dodaje kako je 25. novembra 2013. na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, potpisan Opšti protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici koji ima za svrhu da osigura koordinisan, efikasan i sveobuhvatan rad potpisnika protokola u cilju trenutne pomoći, podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici kao i suzbijanja i sprečavanja ponavljanja nasilja. U stvarnom životu je, međutim, nedovoljna implementacija protokola.

"Mnogi problemi nastaju i zbog činjenice kako ljudi ne prepoznaju nasilje, ali i nedovoljno rade na prevenciji u borbi protiv rodnog nasilja nad ženama, jer sama žrtva sebe često ne prepoznaje kao žrtvu i ne prijavljuje nasilje, te nisu upoznate sa načinom kako se mogu zaštititi", naglasila je Popovićeva.

Jedan od vidova specijalizovanih usluga podrške za žene i djecu žrtve nasilja jeste i besplatna SOS linija 1264, koja se preusmjerava i na policiju, a žrtva može direktno pozvati i policiju na broj 122.

Svaki pojedinac ili građanin koji ima spoznaju o bilo kojoj vrsti nasilja dužan je po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, prijaviti nasilje. Prema prijemu dojave o nasilju, policija zajedno sa saradnicima iz Centra za socijalni rad zajendo izlazi na teren, vrši procjenu stepena ugroženosti žrtve i pravi zapisnik koji prosljeđuju tužilaštvu. Nakon toga, tužilaštvo procjenjuje da li je to krivično ili prekršajno djelo. Ukoliko je krivično djelo, preuzimaju se hitne mjere prema krivičnom zakonu. Dalji postupak se odvija po službenoj dužnosti i procjeni nadležnih organa, te ukoliko nije krivično djelo, nadležni sud donosi prekršajnu mjeru.

"Stručna lica procjenjuju da li je žrtva životno ugrožena, te ukoliko jeste, ali samo uz saglasnost žrtve, ona može da se smjesti u sigurnu kuću ili kod srodnika, a ukoliko ima tjelesne povrede kao posljedicu nasilja, vozi se na hitno medicinsko zbrinjavanje", objašnjava Popovićeva.

Dodaje da se, ako nema opasnosti po život, žrtva, samo uz njen pristanak, uključuje u porodično savjetovalište ili individualni rad. Nakon toga, slijedi regulisanje prava i usluga iz socijalne zaštite i porodično-pravne zaštite kao i izvještaj sudu koji ima posljednju riječ. Žrtve nasilja u porodici koje se nalaze u stanju akutnog nasilja smještaju se u sigurnu kuću, u kojoj borave do šest mjeseci, a postoji mogućnost produžetka boravka i do godinu.

Sigurna kuća je tokom ove godine zbrinula 44 osobe, a od 2007, kada je i otovrena, do danas ukupno je zbrinula 544 žena i djece. Putem SOS broja telefona 1264, dnevno prime četiri poziva iz čitave RS, dok su do 15. novembra zabilježili čak 1.143 poziva.

"Promovišemo dostupnost sigurne kuće onima kojima je najpotrebnija, ali nas institucije na neki način sputavaju, jer je njihov stav kako se u kuću može smjestiti samo žrtva koja je životno ugrožena, a mi mislimo da tu povjerenje treba dati samoj žrtvi kako bi ona sama odlučila da li je životno ugrožena ili ne", kazala je Dragana Miljković, predstavnik sigurne kuće.

Niti jedan oblik nasilja ne smije da se toleriše, kako od strane društva tako i ustanova, ljudski je o tome govoriti, ali i tražiti pomoć, jer jedino tako možemo da je pružimo, ističu iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

Vera Sladojević, direktorka Centra za socijalni rad, smatra da je bitno poslati poruku kako niko ne treba da ćuti, ali da još ne postoji razvijena svijest o tome kako bi takve situacije bile prijavljene na vrijeme. Nažalost, u nekim slučajevima bude kasno.

Povodom akcije "Stop nasilju nad ženama" biće održana predstava "Trag ljudskih zuba" Mirjane Ojdanić, a u režiji Ljiljane Blagojević. Predstava je humanitarnog karaktera i zakazana je za 22. novembar u Narodnom pozorištu RS, u 20 časova. Sav dobrovoljni prilog koji se prikupi tokom ove večeri biće uručen sigurnoj kući.

Nastavak na Nezavisne Novine...