Izvor: Nezavisne Novine, 18.Okt.2016, 11:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Štiteći zakon zaštite korupciju

SARAJEVO, BANJALUKA - Zakon o zaštiti ličnih podataka u sukobu je sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama i nerijetko se, namjerno ili ne, nađe u direktnoj zaštiti kriminala i korupcije.

Bezazlene podatke o tome ko se prijavio na neki javni konkurs, ko je imao najviše bodova, koji službenik vodi određeni slučaj itd., nemoguće je dobiti jer se gotovo sve smatra ličnim podatkom. O primanjima pojedinih funkcionera, njihovim ugovorima o djelu, raznim ugovorima, vlasnicima >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << firmi koje posluju sa državom da i ne govorimo. I ono što bi posebno trebalo biti transparentno, odvija se iza leđa naroda, jer primjera radi, u VSTS-u na konkretno postavljeno pitanje ko se prijavio na konkurs za predsjednika Suda BiH dobili smo odgovor da u skladu sa rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka nisu u mogućnosti da pruže tu informaciju.

Jedan od drastičnijih primjera zloupotreba Zakona o slobodi pristupa informacijama bio je u slučaju imovinskih kartona političara kada je CIK sa svoje veb-stranice uklonio te kartone pozivajući se na zakon, međutim kasnije se u cijelu priču uključio i Sud BiH i pod pritiskom javnosti ti imovinski kartoni su bili ponovo dostupni svim zainteresovanima.

"Jedan zakon ograničava drugi i svi se u određenim situacijama vade na Zakon o zaštiti ličnih podataka", rekao je Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske.

U ovoj agenciji nedavno su imali zanimljivu situaciju kada im je jedna od agencija tražila podatke o tome ko se sve prijavio na jedan od konkursa, a nakon što su tražili pojašnjenje od Agencije za zaštitu ličnih podataka dobili su odgovor da sami odluče o tom slučaju.

"Poslali smo im pismo sa konkretnim primjerom, naveli konkretnu situaciju i nismo dobili konkretan odgovor, već nam je rečeno da sami odlučimo. Po Zakonu o slobodi pristupa informacijama dužan sam da dam taj podatak, a opet ako ga dostavim, prekršio sam Zakon o zaštiti ličnih podataka", rekao je Radeta.

Zanimljivo je da, recimo, konkretno Agenciju za državnu upravu RS Zakon o državnim službenicima obavezuje da objavi spisak imena članova komisije i kandidata koji su se prijavili na konkurs, a s druge strane iz Agencije za zaštitu ličnih podataka traže da se to ukloni sa veb-stranice jer se radi o ličnim podacima.

"Sve ono što nije lični podatak treba biti transparento, ali ima slučajeva gdje se ide u krajnost kada se poziva na Zakon o zaštiti ličnih podataka. Konkretno, CCI je imao jednu takvu situaciju kada smo tražili podatke o primanjima poslanika, ali nakon toga zaista nije bilo nikakvih problema", rekao je Ivica Ćavar, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI).

Direktor u Maroku

Komentar na temu kolizije Zakona o slobodi pristupa informacijama sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka pokušali smo dobiti i od Petra Kovačevića, direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka, međutim kako su nam rekli u njegovoj kancelariji, on se trenutno nalazi u Maroku, gdje se održava konferencija na temu zaštite ličnih podataka.

Inače, u Agenciji za zaštitu ličnih podataka, prema podacima sa njihove veb-stranice, zaposleno je ukupno 26 ljudi.

Nastavak na Nezavisne Novine...