Izvor: Vesti-online.com, 02.Nov.2012, 05:52 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šteta od "Sendi" 50 milijardi dolara
Ukupna ekonomska šteta od superoluje Sendi mogla bi da u SAD dostigne i 50 milijardi dolara, nova je procena kompanije Ekiket (Eqecat), a to je duplo više od prvobitne procene.
"Sendi" ostavio pustoš i veliku štetu Amerikancima
U naletu oluje koja je ove nedelje pogodila veliki deo istočne obale i unutrašnjost SAD, poginulo je više od 80 ljudi, a 4,6 miliona domova i poslovnih objekata je ostalo bez struje. Uragan Sendi je prethodno prolazeći kroz Karibe >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << odneo 69 života.
Organizacija Ujedinjenih nacija je saopštila da je oluja nanela "neprocenjivu štetu" njenom njujorškom sedištu gde su poplavljene kancelarije u prizemlju, rashladni sistem, glavna električna mreža, a vetar je iscepao i krov. Sedište UN je oštećeno pred kraj renoviranja, prvog od izgradnje pre 60 godina.
Pročitajte još:
* Srbi znaju da prežive i apokaliptični uragan
* Amerika posle "Sendi" kao Japan posle cunamija
Ekiket je saopštio da se procenjuje da bi ekonomski gubici mogli biti između 30 i 50 milijardi dolara, a da bi troškovi osiguravajućih kompanija mogli biti između 10 i 20 milijardi dolara.
Velike gubitke donose masivne nestašice struje, kao i to što ne radi podzemna železnica u Njujorku, najvećem gradu SAD, navodi Ekiket, koji je kao kompanija za procenu rizika od katastrofa, pre udara predvideo da bi ekonomski gubici mogli iznositi 20 milijardi dolara.
Posledice oluje u Njujorku se i dalje osećaju, pre svega zbog prekida u snabdevanju strujom i saobraćaju što je zaustavilo trgovinu i druge delatnosti. Tako u nekim delovima grada nestaje hrane, a do koliko-toliko upotrebljive vode se u nekim četvrtima može doći samo iz vatrogasnih hidranta na ulicama.
Nju Džersi odsečen od sveta
Desetine hiljada ljudi u Nju Džersiju su i danas dubokom vodom odsečene od sveta. Priobalni gradovi, razoreni naletom oluje i talasa, zatrpani su i sa metar ipo peska, mnoge kuće su se raspale i sasvim nestale, a gotovo sve ostale su oštećene.
Širom Nju Džersija od stanovništva je traženo da vodi računa o potrošnji vode, a najmanje 1,7 miliona domaćinstava i preduzeća nema struju. Tamo su u dugim redovima za gorivo izbile i tuče.
Drugde je voda zagađena kanalizacijom i hemikalijama isteklim iz fabrika.
Pošto podzemna želenica tek delimično radi, saobraćajna gužva je velika iako u centar Njujorka mogu ući samo automobili sa bar tri putnika, kako je naredio gradonačlenik Majkl Blumberg.
Bez struje su u Njujorku i dalje stotine hiljada ljudi, posebno na Menhetnu. Delimična normalizacija snabdevanja električnom energijom se do subote očekuje samo u delu grada gde su kablovi podzemni.
Potpuna normalizacija snabdevanja Njujorka strujom se očekuje tek za desetak dana jer je oluja iskidala oko 100.000 kablova nad ulicama. U pomoć su poslati električari i vozila niza saveznih država, kao i Oružanih snaga SAD.
Stotine automobila su u redovima pred malobrojnim benzinskim pumpama gde je dopuštena kupovina ograničene količine goriva, a u blizini dežura policija da bi sprečila eventualne incidente.
Njujorčani još uvek u šoku zbog najveće prirodne katastrofe u istoriji SAD-a
Uz to na pumpama počinje nestašica jer je oluja prekinula cevovod kojim je gorivo stizalo iz rafinerije u obližnjem Nju Džersiju.
Razorena je obala Nju Držersija, uključujući dve velike trgovačke luke iz kojih se snabdeva i Njujork, a more je odnelo i mostove i železničke pruge.
Sva tri glavna njujorška aerodroma rade, ali veoma smanjenim kapacitetom jer je oluja oštetila i zgrade i uređaje, a jedan od njih - La Gvardija, delimično je poplavilo more. Oluja je u unutrašnjosti SAD donela do metar ipo snega koliko je danas na jugu, u Zapadnoj Virdžiniji gde posebnu štetu od prevremene zime trpi poljoprivreda.
Nastavak na Vesti-online.com...