Izvor: Nezavisne Novine, 06.Nov.2015, 14:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Stan u kojem je »rođena« Pipi Duga Čarapa postaje muzej
STOKHOLM - Stan u kojem je "rođena" Pipi Duga Čarapa biće otvoren za javnost.
Kako prenosi Dojče vele, stan Astrid Lindgren, autorke simpatičnih avantura Pipi Duge Čarape, u Stokholmu, netaknut je od njene smrti 2002, a naslednici su odlučili da ga kao muzej otvore za posjetioce.
Pipi je omiljena junakinja švedske autorke.
Mala otresita djevojčica s pjegama i riđom kosom može da podigne svog konja, koji joj je, uz majmuna, najbolji prijatelj, smije >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << da radi šta hoće i smatra sebe najjačom djevojčicom na svijetu.
Kada se pojavila, roditelji su branili djeci da prate njene avanture.
"Pipi Duga Čarapa" je bila prva knjiga Astrid Lindgren (1907-2002), koja će kasnije steći svjetsku slavu upravo knjigama za djecu, mada nikada nije planirala da bude pisac.
Priču o Pipi koja živi bez roditelja izmislila je 1941. da bi je pričala svojoj bolesnoj kćerki, a zapisala ju je 1944. godine. Romani o Pipi prevedeni na 50 jezika. Snimljeno je više crtanih i igranih filmova.
U Stokholmu, na adresi Dalagatan 46, Astrid Lidgren je provela veći dio svog života. Tu su rasla i njena djeca, Lase i Karin, od kojih je kasnije pozajmila ideje za mnoge knjige.
Priče koje je pisala Lindgren je prvo čitala svojoj kćerki Karin.
Poznate knjige poput "Karlson s krova", "Emil iz Leneberja" i "Braća Lavlje srce" morale su prvo da prođu oštru cenzuru djece Astrid Lindgren. Ove knjige i danas se čitaju širom svijeta, a Lindgern je 1985. u Srbiji dobila Povelju Zmajevih dečijih igara.
Mnogi njeni romani su uspješno ekranizovani.
Astrid Lindgren je prva autorka dječijih knjiga koja je dobila Nagradu za mir njemačkih knjižara (1978). Govor koji je održala povodom nagrade iskoristila je da se založi za odgajanje djece bez nasilja. Za prava djece zalagala se i u dubokoj starosti.
Međutim, misli Lindgren nisu bile samo u svijetu dječijih knjiga, već je pasionirano pratila i politiku, navodi Dojče vele.
Počela je da piše dnevnik u jesen 1939. godine kada je napisala: "Šteta što niko ne ubije ovog Hitlera". Njeni ratni dnevnici (1939-1945) nedavno su objavljeni pod naslovom "Čovječanstvo je izgubilo razum".
Nastavak na Nezavisne Novine...
