Šta je to mračni web?

Izvor: Nezavisne Novine, 23.Okt.2015, 15:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šta je to mračni web?

„Mračni web” (engl. Dark Web) je dio u internet svijetu za koji nam je potreban poseban softver da bismo mu pristupili. Jednom kad uđemo u mračni web, web-stranicama i ostalim uslugama možemo pristupiti pretraživačem, baš kao i normalnom webu.

Međutim, neke stranice su efikasno „skrivene” i ne mogu se naći putem pretraživača, već samo ako znamo IP adresu stranice. Takođe, u ovom digitalnom prostoru razvijaju se posebna tržišta – „tržišta mračne mreže”, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << koja se uglavnom bave ilegalnom aktivnošću, drogama i oružjem na primjer, te se posluje kripto valutom Bitcoin.

Čak postoji i „tržište atentata”, gdje korisnici mogu platiti za atentat.

Mračni web gotovo je u potpunosti anoniman i zbog toga ga biraju grupe koje žele ostati skrivene od vlada i agencija koje provode zakon. S druge strane postoje „zviždači”, doušnici koji koriste mračni web kako bi komunicirali s novinarima, ali najčešće ga koriste pedofilske grupe, teroristi i kriminalci kako bi njihove aktivnosti ostale skrivene.

Postoje mnogi načini kako biste pristupili mračnom webu, uključujući korištenje Tor, Freenet i I2P programa. Najpopularniji je Tor (prvenstveno nazvan „The Onion Router”), djelomično jer je najjednostavniji softver za korištenje u tom području. Tor skida softverski paket koji uključuje i posebnu verziju Firefoxa dizajniranu za korištenje Tora.

Tor daje tajnost i anonimnost kroz preusmjeravanje poruka kroz mrežu releja povezanih s Torom, a to su posebno dizajnirani računari. Dok poruka skače od jednog računara do drugog, ona je kodirana tako da svaki relej jedino zna s kojeg je računara poslana i na koji je poslana.

Tor ne koristi obične web-adrese, već takozvane onion adrese, koje još više prikrivaju sadržaj. Postoje i posebne verzije pretraživača Bing i Duck Duck Go koje će vratiti onion adrese za Torove usluge.

No, pogrešno je misliti da je Tor potpuno anoniman. Ako se pristupi web-stranici, mogu se potencijalno pronaći podaci o tome ko pristupa stranici zbog podataka koji su javni, poput korisničkog imena i e-mail adrese. Oni koji žele ostati potpuno anonimni trebaju koristiti posebne servise za anonimnost kako bi sakrili svoj identitet.

Servisi mračnog weba ne bi bili toliko popularni bez svog sredstva plaćanja. A to je omogućio Bitcoin. Nedavno istraživanje znanstvenika Kylea Soske i Nicolasa Christina izračunalo je da preprodaja droge na mračnom webu godišnje iznosi 100 miliona američkih dolara. Većina, ako ne i sve, plaćeno je putem Bitcoina.

Bitcoinom je moguće dodatno otežati praćenje na mračnom webu korištenjem „usluga miješanja” poput Bitcoin Laundry, koji omogućuje da se transakcije Bitcoinom efikasno potpuno sakriju.

Razvijači Tora i organizacija poput Fondacije elektronskih granica (eng. Electronic Frontier Foundation, EFF) smatraju da su ciljane grupe Tora aktivisti i ljudi koji su jednostavno zabrinuti za svoju privatnost. Takođe, Tor su koristili i novinari kako bi komunicirali s doušnicima i aktivistima, npr. s Edwardom Snowdenom.

Međutim, samo usputan pogled na Hidden Wiki, glavni popis mračnih web-stranica, otkriva da je većina stranica na popisu povezana s ilegalnim aktivnostima. Neke od tih stranica su prevare i nije jasno koliko je jednostavno kupiti oružje, lažne pasoše ili unajmiti hakere s ispisanih stranica. Ali, vjerojatno postoje i stranice na mračnom webu gdje su takve stvari sasvim moguće.

Iako mračni web otežava pravosudni posao, postoji mnogo uspjeha u rušenju stranica s ilegalnim aktivnostima ili hapšenja korisnika tih stranica i ljudi iza njih. Najpoznatije je hapšenje Rossa Ulbrichta, osobe iza najpoznatijeg tržišta droge, Puta svile (eng. Silk Road).

Nedavno su uhapšena dva korisnika pedofilske stranice na mračnom webu, što znači da pravosudni sistem koristi širok raspon tehnika kako bi otkrio stvarne adrese Torovih korisnika.

(NN, theconversation.com)

Nastavak na Nezavisne Novine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.