Srpsko-francuski odnosi – od savezništva do bombi

Izvor: RTS, 14.Jul.2019, 09:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpsko-francuski odnosi – od savezništva do bombi

Naredna dva dana u poseti Srbiji je francuski predsednik Emanuel Makron. Kako je najavljeno, između srpske i francuske strane biće potpisano oko 20 sporazuma. Koji su to događaji koji su poslednjih decenija narušili odnose dve zemlje i mogu li investicije da obnove prijateljstvo?
Bezmalo pa punoletstvo Srbija je dočekala otkako nijedan francuski predsednik nije posetio Beograd. Posle Žaka Širaka 2001. >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u posetu Srbiji stiže Emanuel Makron. Srpsko-francuski odnosi poslednjih decenija znaju za svetle i češće tamne momente.

"Naravno, mi loše pamtimo i onu Badinterovu komisiju koja je donela odluku o raspadu Jugoslavije, pa zatim sankcije, pa zatim bombardovanje 1999. u kome je Francuska učestvovala na žalost, priznanje Kosova 2008. godine. I u poslednje vreme neki manji incidenti kao što su položaj predsednika Srbije na godišnjici Velikog rata ili kačenje kosovske zastave u Notr Damu koje je uvredilo srpski narod", objašnjava Slobodan Zečević sa Instituta za evropske studije.
To što je Francuska jedna od 16 zemalja koje su bombardovale srpski narod 1999, Zečević izdvaja kao najlošiji momenat. Toliko loš da su godine bile potrebne za normalizaciju odnosa.
"Sigurno da ova poseta Makrona koja traje dva dana što je takođe važno, može da da jednu perspektivu i uzlet srpsko-francuskim odnosima. Makron je relativno oprezniji po pitanju Kosova od Angele Merkel i Nemačke koja ima jako tvrd stav o srpskim idejama o razgraničenju. Čini mi se da je Makron čvršći i prema kosovskim Albancima i da ih sve češće osuđuje zbog njihove politike prema Srbiji, i u tom slučaju treba sačekati i videti da li će on doneti nove predloge", ukazuje Zečević.
Prošlost kao nada za budućnost 
Prijateljstvo Srbije i Francuske datira mnogo pre EU. Dali su nam kraljicu Jelenu Anžujsku, podržali Karađorđa u borbi za nezavisnost i borbi protiv Turaka, bili saveznici u Prvom svetskom ratu. I još je mnogo razloga za zahvalnost i spomenik Francuskoj na Kalemegdanu. Iako su odnosi turbulentni proteklih pola veka, svi ovi primeri iz prošlosti daju nadu za saradnju i u budućnosti.
Kako stoje stvari, glavna saradnja dve zemlje u budućnosti biće na polju ekonomije. Samo u oblasti proizvodnje u Srbiji ima oko 100 francuskih investicija.
"Od 2010. do danas nešto više od milijardu i po evra je bilo direktnih stranih ulaganja od strane francuskih kompanija. Što se tiče francuskih investicija u Srbiji, trenutno svakako najvažnija jeste ona sa kompanijom Vansi, a od proizvodnih delatnosti Mišelinova. Tu su i Strejtova, Mekafora su jedne od najvećih investicija svakako", kaže vršilac dunosti direktora Razvojne agencije Radoš Gazdić.
Francuzi su najviše zainteresovani za ulaganja u okviru automobilske industrije, ali u Srbiji posluju i u bankarskom, građevinskom, mašinskom sektoru.
"Svakako dobri politički odnosi vode i do izuzetnih ekonomskih odnosa, svakako signal i dolazak jednog takvog velikog dražvnika posle 18 godina će biti signal i privatnim investitorima i kompanijama da ulažu u Srbiji", dodaje Gazdić.
Za dva dana koliko će provesti u Beogradu, razgovaraće se i o Kosovu, taksama, naoružanju ali i kulturnim projektima. Očekuje se da će Makron u prestonici posetiti Spomenik braniocima Beograda, Kalemegdan i Spomenik zahvalnosti Francuskoj.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.