Izvor: RTS, 25.Okt.2019, 20:41 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srpski krompir na poljskim trpezama
I ove godine proizvođači krompira imaće dobru zaradu, jer je ostvaren dobar prinos, a srpski krompir je tražen i na svetskom tržištu. Prvi put u istoriji izvozi se u Poljsku, koja slovi za velikog proizvođača, ali i druge evropske zemlje, pa treba obratiti pažnju da se sačuvaju dovoljne količine i za domaće tržište.
Milan
Simović iz Dobrinje zadovoljno trlja ruke,
jer je i ove sezone proizveo >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << deset vagona
krompira. U skladišnom prostoru zadržao
je semenski krompir, a za domaćinstvo
tek nekoliko džakova.
"U
proizvodnji krompira i svemu je količina.
Ako čovek ima količinu, tu je dobit se
može očekivati, ali ispod toga slabo,
jer veliki su troškovi, naročito u
proizvodnji krompira", kaže
Simović proizvođač iz Dobrinje.
Podbačaj
roda u drugim evropskim zemljama ide na
ruku srpskim proizvođačima. Međutim,
problem je neorganizovanost u domaćoj
proizvodnji krompira.
"Jedini
put je da se nađe modus da oni budu
zajedno, da oni imaju veći posed, bar
pedeset hektara zemlje, da rade bar pet,
deset hektara godišnje. Da kupe dobre
mašine i tako udruženi da mogu da
konkurišu i da tako budu konkurentni
na globalnom tržištu", objašnjava
Ratko Vukićević,
predsednik Asocijacije proizvođača
krompira Srbije.
A
na tom tržištu cena krompira raste.
Domaći proizvođači kažu da pokušavaju
da se izbore kvalitetom, ali na cene ne
mogu da utiču.
"Znači
ako je pogodna godina vani i rodi dobro
krompir, a kod nas ovde isto rodi, a kod
njih bude cena veća, normalno da će nas
krompir sa lošijom cenom da prođe",
dodaje
Simović.
"Mi
vapimo i stalno tražimo da mi imamo
zaštitu, ne od uvoza krompira, to ne može
niko tako da nas zaštiti, nego samo od
tih dampiških cena. Da ne dozvolimo da
se u godinama, kad neka zemlja ima veliku
proizvodnju, gde je cena ispod, daleko
ispod cene koštanja, da se takav krompir
uvozi. On ubija naše proizvođače",
ističe
Ratko
Vukićević.
Za
domaće tržište biće dovoljno krompira,
ukoliko zbog potražnje na stranom ne
bude nekontrolisanog izvoza. Brdsko
planinski krajevi zapadne Srbije idealni
su za proizvodnju. Udruživanje priozvođača,
poštovanje standarda vode do profita,
ali treba oživeti sela, tamo gde to još
nije kasno, kažu proizvođači.