Srpska potraživanja 11,6 milijardi dolara

Izvor: Politika, 22.Feb.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpska potraživanja 11,6 milijardi dolara

Posle krvavog rata 1999. godine i proterivanja Srba i srpske države sa teritorije njene južne pokrajine, na Kosovu i Metohiji je ostala vredna srpska imovina: kuće, vinogradi, voćnjaci, njive i livade, a srpska preduzeća se rasprodaju.

U socijalističkoj Jugoslaviji postojao je Fond za podsticanje bržeg razvoja nerazvijenih republika i pokrajine Kosovo. Do 1963. godine sredstva za ove namene direktno su transferisana iz državnog budžeta. Od 1963. uvedena je zakonska obaveza izdvajanja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << 1,92 odsto društvenog proizvoda, što je korišćeno za podsticanje bržeg razvoja tri nerazvijene republike – BiH, Crne Gore i Makedonije – i Pokrajine Kosovo i Metohija.

Osamdesetih godina, osim obaveznog izdvajanja iz privrede, bilo je predviđeno da razvijene republike i pokrajina Vojvodina svake godine na Kosovu izgrade po jednu fabriku. Kosmet, kao najnerazvijenije područje, imalo je specijalan status, pošto se u pokrajinu plasiralo između 33 i 38 odsto ukupnih sredstava Fonda.

Kolika je vrednost "zarobljene" srpske imovine na Kosovu i Metohiji? Srpska vlada procenjuje da su obaveze Kosova i Metohije prema Fondu za podsticanje bržeg razvoja nedovoljno razvijenih – 17 milijardi dolara. S obzirom na to da je Srbija u sredstvima Fonda učestvovala trećinski, naša potraživanja su po tom osnovu vredna 5,5 milijardi dolara. Prema podacima Privredne komore Beograda, preduzeća iz Srbije imaju na Kosovu 1.358 objekata, pri čemu samo PTT-u pripada 130, ŽTP-u 55, EPS-u 18, a "Srbijašumama" 45. Imovina ovih 1.358 preduzeća se procenjuje na najmanje jednu milijardu dolara. Ova računica je izvedena tako što je do sada na Kosovu prodato 350 preduzeća za 300 miliona evra.

Država Srbija je pod pritiskom međunarodne zajednice preuzela kosovski dug u ukupnom iznosu od jedne milijarde i 182 miliona dolara. U poslednjih nekoliko godina, po osnovu kamata za kosovski dug, Srbija je platila 350 miliona dolara. Od milion hektara kosovskometohijske zemlje više od polovine (55 odsto) je u tapijskom vlasništvu Srba.

Sa Kosova i Metohije je posle 1999. izbeglo više od trideset hiljada srpskih porodica, a vrednost imovine koju su tamo ostavile procenjuje se na najmanje četiri milijarde dolara.

Prema tome, država Srbija po osnovu imovine svojih građana i preduzeća, sredstava uplaćenih bivšem Fondu za kreditiranje bržeg razvoja nedovoljno razvijenih i kosovskog spoljnog duga potražuje najmanje 11,6 milijardi dolara. Da su u pitanju velika potraživanja, potvrđuje i podatak da se kosovski bruto-društveni proizvod procenjuje na 2,5 milijardi dolara.

Kakva je sudbina srpske imovine na Kosovu i Metohiji? Unmik već nekoliko godina preko Kosovske poverilačke agencije rasprodaje srpsku imovinu, bez ikakvog znanja i učešća samih vlasnika. Suprotno evropskim standardima o privatizaciji, KPA formira nova preduzeća, na koja prenosi imovinu, dok obaveze ostaju ranijim vlasnicima. Imovina tih novoformiranih preduzeća se prodaje u viđenom stanju, bez preciznog utvrđivanja njene vrednosti i vlasnika. Prihodi od privatizacije odlaze u kosovski budžet. Samo mali broj radnika privatizovanih preduzeća, koje odabere Kosovska poverilačka agencija, stiče pravo da učestvuje u raspodeli 20 odsto ostvarenog privatizacionog prihoda. Uz saglasnost Unmika, KPA nezakonito rasprodaje srpsku imovinu, a njeni stvarni vlasnici ne mogu da učine ništa.

Od pregovaračkog tima koji je formirala vlada Srbije očekuje se da mnogo aktivnije nego do sada, pred našu, kosovsku i svetsku javnost, izađe s pouzdanim i preciznim podacima, o tome kolika je vrednost "zarobljene" srpske imovine na Kosovu i Metohiji. Ovo je naročito važno, pošto budući konačan status Kosova i Metohije može biti definisan suprotno srpskim interesima. Zbog toga je veoma bitno da srpski pregovarački tim saopšti svetu da su građani Srbije u proteklih pola veka – i pored toga što je ova republika pripadala krugu manje razvijenih evropskih područja – nesebično izdvajala ogromna sredstva za brži razvoj Kosova i Metohije.

profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.