Izvor: RTS, 24.Apr.2014, 00:28 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srednjoškolci, a naučnici
U Beogradu je završena 21. međunarodna konferencija mladih naučnika, takozvana naučna olimpijada za srednjoškolce iz fizike, matematike, informatike i zaštite životne sredine. Učestvovala su 102 takmičara iz 18 zemalja. Srpski maturanti odlično su prošli.
Kako da se brže proizvede kvalitetniji hibrid kukuruza? Koji tip virusa najčešće izaziva rak grlića materice kod žena u Srbiji? Koji je novi način za biometrijsku identifikaciju pomoću dužice oka? Sva ta pitanja, >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << ne samo da su privukla ove srednjoškolce, već su na njih odgovorili radovima na svetskom prvenstvu mladih naučnika. I osvojili dve zlatne, tri srebrne i dve bronzane medalja.
Konkurencija nije bila šala, neki su već radili na Harvardu.
"Mi smo se takmičili sa njima, radovi su im bili fenomenalni, ali naši su bili još fenomenalniji, tako da i u ovakvim uslovima može nešto da se uradi ako ste ambiciozni i istrajni", kaže Antonije Bronzčević, učenik gimnazije "Ruđer Bošković".
Što oni i jesu. Za svaki projekat trebalo im je najmanje sedam meseci, a većinu su radili godinu i po. Znanjem koje su stekli su zadovoljni. Nedostaju im praktični uslovi za istraživanja.
"Najpotrebnije su nam laboratorije za eksperimente. Najviše ih ima u Beogradu, ali je u principu jako teško doći do njih", kaže Nemanja Janković, učenik Elektrotehničke škole "Nikola Tesla".
Kada nisu u laboratorijama, zabavljaju se kao i njihovi vršnjaci.
"Izlazimo na ista mesta, družimo se, ne razlikujemo se mi previše, razlika je u tome što smo mi dobili priliku da postignemo ono što smo želeli", objašnjava Dijana Cvijević, učenica Šeste beogradske gimnazije.
A žele i bolju promociju nauke i ljudi koji se njom bave, baš kao što je imaju i njihove kolege u zemljama Zapadne Evrope. Kada je, pre dve godine, holandski ministar prosvete primio srpski tim, objasnio im je čemu veliko ulaganje u mlade naučnike.
"Rekao im je da oni ulažu taj novac, jer će im se vratiti kroz četiri, pet godina. A kod nas u Srbiji se to ne prepoznaje kao neko blago, nešto što nije iskorišćeno", navodi Antonije Bronzčević.
Na pitanje naše novinarke da li je moguće napraviti karijeru naučnika u Srbiji, uglas odgovaraju: "Moguće je!".
"Onaj ko stvarno želi nešto da uradi, i da se bavi tim poslom iz ljubavi, može da ostane i da nešto uradi", kaže Antonije.
Iz Srbije bi otišli samo na kratko, tek da završe studije. Bar tako sada misle.









