Srećniji život posle transplantacije

Izvor: RTS, 07.Dec.2014, 20:55   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srećniji život posle transplantacije

Iako sada u Srbiji više od 100.000 građana ima donorsku karticu, a radi se više transplantacija nego 2008. godine, kada smo otpočeli našu medijsku kampanju, Srbija još ne može da stane rame uz rame sa zemljama u kojima transplantacije nisu retkost, već realnost.

U avgustu 2008. godine Stefan je imao tek dve godine, ali je zbog bolesti bubrega morao na transplantaciju. Imao je sreće, jer je baka mogla da bude davalac.

Stefan kaže da u bolnicu u Tiršovoj ide samo >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << na redovne kontrole i da može sa drugarima da se igra i ide u školu.

Njegova mama Jelena Alavanja kaže da u odnosu na 2008. sada ljudi malo više znaju šta je kadaverična transplantacija, a znaju i da deca čekaju na organe.

"Nismo imali veliki napredak, ove godine je samo jedno dete imalo transplantaciju bubrega, a 14 je na dijalizi", kaže Jelena Alavanja.

Da prikupi novac i ode na transplantaciju srca u Beč, Vanji Pilipović su pomogli RTS, građani Srbije, dijaspora. Transplantacija joj je urađena u maju 2010. godine.

"Fantastično se osećam, studiram, družim se. Četvrta sam godina Filološkog fakulteta. Zaljubljena sam, uglavnom je sve pozitivno", priča Vanja.

U ovom trenutku na transplantaciju bubrega, jetre, srca, pluća, rožnjače čeka više od 2.000 ljudi. Broj transplantacija i dalje nije dovoljan, jer nema dovoljno donora. Ipak, svest građana o značaju darivanja organa polako se menja.

Profesor Đoko Maksić, koordinator za transplantaciju na VMA, kaže da je pomak evidentan, svest se razvija. "Mnogo pomažu i mediji, uključujući i RTS", ističe Maksić.

"Shvatili smo da bez te razmene čovekoljublja, želje da pomognemo jedni drugima, ne možemo napraviti program u kome će svaki naš građanin imati šansu da bude primalac organa", kaže Maksić.

Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, rekao je da će koncept morati da bude drugačiji, drugačije da se radi. "Moraće da bude regulisano na nivou države, ali i da se preslika sistem koji već postoji u zemljama, a koje imaju odlične rezultate", objasnio je Lončar.

Obuka kadrova, ulaganje u opremu, izmena zakona, objedinjavanje lista čekanja, to su samo neke od aktivnosti koje čekaju naše nadležne u zdravstvu ukoliko želimo da Srbija više ne bude na dnu evropske lestvice po broju transplantacija.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.