Srbiju ”siluju” i bez ”muzičke podloge”

Izvor: BKTV News, 19.Jan.2013, 13:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbiju ”siluju” i bez ”muzičke podloge”

„Marš na Drinu“ nije, niti može da postаne simbol ičega osim oslobodilačkih nada i težnji, ne samo Srba, već i drugih naroda, koje su Austrougari sa Nemcima hteli u Prvom svetskom ratu da porobe. I tada, ali i u Drugom svetskom ratu! Upravo u tome je vrednost i snaga koju je Stanislav Binički, Srbin poreklom iz Like, dao „Maršu na Drini“.
I nije slučajno da neki, jednu srpsku muzičku svetinju, danas žele da proglase „muzičkom podlogom za silovanje muslimanki u ratu na teritoriji Bosne?! To je suluda misao u glavama „mladonacionalistčke“ mržnje onih, koji su stolećima lutali, tražeći svoj nacionalni indetitet. Sami, ili pod pritiskom vlasti, svejedno, menjali su opredeljenje od Srba ili Hrvata, preko Muslimana do – današnjih Bošnjaka.
Otuda je besmisleno ljutiti se na generalnog sekretara, koji je izrazio žaljenje što se melodija „Marš na Drinu“ čula u svečanoj dvorani Generalne skupštine u Njujorku, na srpsku novu godinu. Otuda je ishitrena intervencija njegovog predstavnika. Mogao je bar da zatraži izvorno objašnjenje nastanka i upotrebe te melodije. I značenja za srpski narod kroz istoriju.
Žalosno je, medjutim, da naša Vlada nije ustala protiv pokušaja da sve što je srpsko se istovremeno positovećuje sa „nacionalističkim“! To podaničko ponašanje – jednostavno vredja naše pretke. Našu prošlost i čini nas državom bez ponosa i identiteta. Zašto dozvoliti da iko dovodi u pitanje smisao i značaj „Marša na Drinu“. Taj marš, komponovan tokom Prrvog svetskog rata bio je i ostao – izazov da se od njega sačini nova himna.
Otuda je neshvatljiva mlaka reakcija na pokušaj bivšeg predstavnika Federacije BiH u UN. Krijući se iza „majki nastradalih u Srebrenici“, on pokušava da nametne optužbu da je to bila „muzička podloga“ prilikom silovanja muslimanki. tokom poslednjih gradjansko- verskih ratova na Balkanu!
Niko ne spori da u gradjanskim ratovima ima i silovanja. Na svim stranama. Uvek postoje i horde pljačkaša i profesionalnih ubica. Ali, nikom nije palo napamet da „ljiljane“ proglase simbolom progona, ubijanja, silovanja i genocida nad srpskim življem u delovima BiH. Pogotovo tamo gde je većinsko stanovništvo muslimansko, ili gde su bilo kampovi „stranih plaćenika“!
Upravo je to i smisao ovih redova. Ne zbog Ban Kimunu, već i onih „zaslepljenih partijskih poltrona“, koji se dodvoravaju svom rukovodstvu u nameri da se otarasi Vuka Jeremića, pa tvrde da „postoje presude za zločine gde su žene silovane, a ljudi ubijani upravo uz zvuke ove pesme“?! Ko li je samo svirao – orkestar Beogradske filharmonije, Garde, trubači iz Guče ili neki „četnički bend“? Kakav besmisao i kakva stupidnost.
Sve što se dešavalo je stvar bolesnih umova koji su rasturali Jugoslaviju zbog tudjih interesa. Rušili jednu priznatu, cenjenu i ekonomski snažnu državu, zarad siromaštva i podaništva, vraćajući se vekovima unazad.
„Marš na Drinu“ komponovao je Stanislav Binički, sin Stevana Biničkog, visokog oficira austrougarske vojske, koji je pre Prvog svetskog rata došao u Srbiju i gradio mosotove preko Morave. Čovek koji je, sa još desetak svojih kolega, ostao u Srbiji kada je počeo Prvi svetski rat.
Marš je, inače, komponovan 26. maja 1915. godine u Kragujevcu. Stanislav Binički je pre rata studirao u Minhenu. On je utemeljivač naše prve opere. Približio je Srbiji najveće svetske kompozitore klasične muzike. U Minhenu je, inače, upoznao Fridu, sa kojom se oženio. Posle Prvog svetskog rata, njegova supruga Frida, kada je videla šta su nemački vojnici uradiuli srpskom narodu , prešla je u prvoslavlje i više nikada nije kročila u svoju domovinu.
Sam „Marš na Drinu“ bio je godinama skrajnut u Srbiji. I kao što Radio Beograd decenijama nije smeo da pusti u program „Igrale se delije“, tako se i „Marš na Drinu“ svirao samo kada bi u šumadijskim kafanama videli da ulazi Krcun Penezić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova, a kasnije i predsednik Vlade.
Zanimljivo je da je bard naše izvorne nacionalne muzike, Carevac, sahranjen uz „Marš na Drinu“. Godine 1991. nije pronadjen adekvatan tekst, i tako „Marš na Drinu“ nije postao i nova himna.
Mirko Stamenković
Tweet

Nastavak na BKTV News...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BKTV News. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BKTV News. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.