Izvor: Southeast European Times, 22.Dec.2010, 22:32 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srbija vidi pred sobom energetsku revoluciju
Zvaničnici razmatraju prednosti obnovljive energije, ali da li birokratija stoji na putu?
22/12/2010
Igor Jovanović za Southeast European Times iz Beograda – 22.12.2010.
Potencijal obnovljive energije ostaje u velikoj meri neiskorišten, ali zvaničnici kažu da će se to promeniti. Govoreći na nedavno održanoj konferenciji za novinare, državni sekretar ministarstva energetike Nikola Rajaković obećao je investiranje između 300 i 500 miliona evra u >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << naredne dve godine.
Ta cifra, dodao je on, mogla bi znatno da se poveća tokom naredne decenije.
„Potencijal za investiranje u obnovljive energetske izvore u Srbiji je veliki i iznosi najmanje dve milijarde evra u narednih pet do sedam godina. Tokom narednih deset godina nivo investicija mogao bi da dostigne između četiri i pet milijarde evra“, rekao je Rajković, dodajući da elektrane na snagu vetra imaju najveći investicioni potencijal.
Srpska kompanija MK Grupa već je ušla u partnerstvo sa italijanskom kompanijom Fintel Vind, radi izgradnje prve male elektrane na snagu vetra kapaciteta 5 MW, do oktobra 2011. godine.
„Pokretanje ostalih elektrana na snagu vetra očekuje se krajem 2012. i početkom 2013. godine. MK Fintel Vind trenutno razvija četiri projekta na tri različite lokacije u Srbiji, a ukupna vrednost investicije procenjuje se na 150 miliona evra“, izjavila je portparolka Maja Banjalić beogradskim medijima.
Međutim, komplikovane administrativne procedure predstavljaju prepreku, kažu predstavnici kompanije, pozivajući zvaničnike da srede birokratiju.
Američka ambasadorka Meri Vorlik je u međuvremenu rekla da su američki investitori zainteresovani za taj sektor, ali da će dalji rad na tome zahtevati amandmane na određene propise -- većinom vezane za kupovinu struje i povezanost sa električnom mrežom. „USAID radi sa nekoliko investitora koji mogu zajedno da donesu preko 1,5 milijardi evra investicija za energiju na vetar“, potvrdila je Vorlik.
Trenutno obnovljivi izvori zadovoljavaju samo delić energetskih potreba zemlje, mada bi takvi izvori mogli da proizvode ekvivalent za 4,3 miliona tona nafte godišnje.
Pronalaženje potrebnog novca je ključna prepreka. Zemlja nema dovoljno veliki budžet da bi sama ispunila cilj koji je odredila vlada -- 20 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2020, u poređenju sa sadašnjih 12 odsto. To znači da su spoljni izvori finansiranja od ključnog značaja.
Vlada je krajem novembra izdala investicioni vodič za obnovljive izvore energije, nadajući se da će podstaći interesovanje.
Petnaest postojećih hidroelektrana daje 10.000 GWh ili trećinu ukupne proizvodnje električne energije. Srbija nije izgradila veliku hidroelektranu od 1988, ali zemlja ima oko 900 lokacija koje bi mogle da se koriste za manje objekte, rekao je za SETimes predstavnik Ministarstva rudarstva i energetike.
Najveća hidroelektrana zemlje Đerdap 1 izgrađena je na Dunavu, na granici sa Rumunijom. Proizvodi oko 5.500 GWh električne energije godišnje.
Zvaničnici ministarstva energetike kažu da biomasa čini najveći procenat (63%) potencijalne obnovljive energije. Hidroenergija i solarna energija su sledeće (sa po 14%), a zatim vetar (5%) i geotermalni bunari (4%).
Nastavak na Southeast European Times...





