Srbija u Evropu mora preko Nemačke

Izvor: Vesti-online.com, 22.Apr.2015, 19:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Srbija u Evropu mora preko Nemačke"

"Put Srbije ka Briselu u ovom trenutku vodi preko Berlina, ali Berlin nije usamljen u zahtevima koje postavlja, već je najglasniji u formulaciji onoga što je potrebno učiniti" izjavila je direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović.

- Nemačka je najglasnija, ali ne jedina i usamljena u zahtevima da se Briselski sporazum implementira u potpunosti i da Poglavlje 35, koje se u našem slučaju odnosi na normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, bude otvoreno >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << prvo u pregovaračkom procesu - istakla je ona u izjavi Tanjugu.

Osvrćući se na  izjavu komesara za susedsku politiku i proširenje Johanesa Hana da neodlučne zemlje koče otvaranje pregovaračkih poglavlja, Joksimović je ukazala da u komunikaciji sa Briselom uvek moramo voditi računa o načinu donošenja odluka, odnosno da se odluka donosi u trenutku kada sve članice postignu konsenzus.

S druge strane mora se voditi računa i o težini reči pojedinih zemalja članica.

- Nemačka je sasvim sigurno jedna od zemalja čiji se glas najviše sluša u ovom trenutku u Briselu, to je zemlja koja je na određen način na sebe preuzela proces proširenja, kao i odgovornost za taj proces - ističe ona.

Joksimović navodi i da Nemačka, kako se čini, ulaže najviše napora da komunicira sa zemljama Zapadnog Balkana, s jedne strane podstičući pre svega ekonomski razvoj, koji je od ključnog značaja za približavanje zemalja regiona evropskim integracijama.

- Ali, sa druge strane je Nemačka ta koja najviše vodi računa o ispunjavanju određenih kriterijuma - objašnjava ona.

Prema njenim rečima, Briselski sporazum i njegova implementacija je nešto na šta se u ovom trenutku najviše obraća pažnja, a u tom kontekstu je nemački Bundestag još polovinom prethodne godine izlistao niz radnji koje je neophodno ispuniti kako bi se agenda tog sporazuma pomerila sa potpisanog ka punoj implementaciji.

- Veoma važno je uvek pratiti ono što čujemo iz Berlina. Put ka Briselu u ovom trenutku vodi preko Berlina, ali Berlin nije usamljen u takvim zahtevima i razmišljanjima, već je najglasniji u formulaciji onoga što je potrebno učiniti - naglašava direktorka Centra za spoljnu politiku.

Ona smatra da velikih nepoznanica nema i da moramo ići u susret tome da učinimo sve što se u ovom trenutku očekuje, odnosno ono na šta smo se na određeni način obavezali i, kako kaže, čini se da će onda i otvaranje poglavlja jednog po jednog ići bez većih problema.

- Srbiji je potrebno da otvori neko pregovaračko poglavlje više u nekom simboličkom okviru nego što će to realno dovesti do naglih promena u odnosima između Beograda i Brisela", zaključila je Joksimović.

Programski direktor Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) Nikola Jovanović kaže da nije tajna da u EU postoje dve grupe država.

- Jedna grupa smatra da su preostale države na Balkanu suviše nestabilne i siromašne, pa EU ne treba da žuri sa njihovom integracijom. Ova grupa zemalja smatra da je ostatak Balkana već okružen članicama EU i NATO-a i tako dovoljno privezan za EU orbitu, pa nema potrebe za dodatnim velikim angažmanom u pravcu punog članstva + objasnio je on u izjavi Tanjugu.

Druga grupa država članica, kako je naveo, smatra da je neophodno i ove zemlje primiti u članstvo u bliskoj budućnosti, jer u suprotnom mogu nastati brojne komplikacije u našem delu sveta, a u ovoj grupi su glavnom mediteranske i srednjeevropske zemlje.

Prema njegovim rečima, što se tiče otvaranja poglavlja, tu odlučuju države članice, a ne evropska birokratija, tako da se pomenuta podela tu jasno reflektuje.

- Jako je loš signal da se još nije počelo sa suštinskim pristupnim pregovorima i to dosta govori u kakvim je internim dilemama i preokupacijama sama Evropa. Ipak, ukoliko se proces proširenja i bukvalno zaustavi, to će biti loše i za Evropu i za Balkan - zaključio je Jovanović.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.