Izvor: B92, 26.Mar.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srbija je pred ustavnom krizom
Beograd -- Otezanje postizbornih pregovora ili ponavljanje izbora može ugroziti sprovođenje Ustavnog zakona i do kršenja njegovih odredbi.
Ustavni zakon, član 3.
Izbore za narodne poslanike u Narodnoj skupštini raspisaće predsednik Republike, tako da se održe najranije u roku od 60, a najkasnije u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Izbore za predsednika
Republike raspisaće predsednik Narodne skupštine, do 31. decembra 2007. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << godine, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu poslednjeg od zakona kojima se uređuju položaj i izbori za predsednika Republike, odbrana i Vojska Srbije, spoljni poslovi i službe bezbednosti.
Izbore za poslanike u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodina raspisaće predsednik Narodne skupštine, do 31. decembra 2007. godine, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje teritorijalna organizacija Republike Srbije.
Izbore za odbornike u skupštinama jedinica lokalne samouprave raspisaće predsednik Narodne skupštine, do 31. decembra 2007. godine, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu poslednjeg od zakona kojima se uređuju teritorijalna organizacija Republike Srbije, lokalna samouprava, lokalni izbori i položaj glavnog grada.
Sudija Ustavnog suda Svetozar Čiplić kaže da bi to sve moglo dovesti do kršenja odredbi Ustavnog zakona vezanih za raspisivanje lokalnih i pokrajinskih izbora. Čiplić je za novosadski Dnevnik rekao da Ustavni zakon hronološki propisuje koja akta moraju biti doneta po konstituisanju Skupštine i Vlade i obavezu raspisivanja lokalnih i pokrajinskih izbora do kraja godine.
On je upozorio da nije izvesno da će ta procedura biti poštovana s obzirom na to da je neophodno i da se prilagode propisi neophodni za realizaciju tih izbornih procesa.
"Postoji velika opasnost da rokovi koje je Ustavni zakon nametnuo budu prekoračeni i da taj zakon bude prekršen", rekao je Čiplić.
On je dodao da sankcije za kršenje Ustavnog zakona ne postoje i podsetio da su od 1990. do danas često kršene pojedine ustavne obaveze u političkom životu Srbije.
Čiplić je podsetio da ni Ustavni sud ne funkcioniše i kazao da to samo produbljuje ustavnu krizu jer nema nikog da se stara i štiti ustavnost i zakonitost.