Izvor: Večernje novosti, 12.Nov.2014, 23:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Srbi praznuju samo 10 dana
KO ima posla ne odmara se i ne spaja praznike. Mnogim firmama i pojedincima u Srbiji prešlo je, međutim, u naviku da od dva dana naprave četiri i da praznik pretvore u raspust. Zbog toga se proteklih godina moglo čuti da previše praznujemo i da takav luksuz sebi ne mogu da priušte ni mnogo bogatije zemlje. Iako nas bije glas da volimo da odsustvujemo sa posla, zakonom je godišnje propisano svega deset neradnih prazničnih dana. To našu zemlju stavlja na dno liste po broju državnih praznika >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << koji se proslavljaju neradno. Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog kojeg smo se odmarali u utorak 11. novembra, uveden je u kalendar neradnih dana pre tri godine. Na tom spisku su prema Zakonu o državnim i drugim praznicima novogodišnji i božićni praznici - 1, 2. i 7. januar. Ne radi se dva dana ni za Dan državnosti Srbije, koji se obeležava na Sretenje, 15. februara, a praznuje se i u vreme vaskršnjih praznika - na Veliki petak, na dan Vaskrsa, koji je uvek u nedelju, kao i drugi dan tog praznika. Dvodnevni Međunarodni praznik rada, takođe se, obeležava neradno 1. i 2. maja. Za Draganu Dinić, dr sociologije iz Instituta za političke studije u Beogradu, zvanični kalendar je jedno, a nezvanični nešto sasvim drugo. Prema njenom mišljenju, problem je što svako od nas ima svoje lične praznike, a često se spajaju neradni dani sa vikendom, pa svaki državni praznik postane mali raspust. - Srbi vole da praznuju, svako ima imendan, rođendan, krsnu i seosku slavu, jubileje, godišnjice, krštenja... - kaže Dinićeva. - Mi volimo okupljanja, da idemo u goste i da nam gosti dolaze, nema veze da li su u pitanju porodična slavlja ili državni praznici. Primera radi, na Zapadu se za dane državnosti izađe na trgove i proslavi i to traje najviše jedan dan. Kod nas nije praznik ako ga ne spojimo sa vikendom. Naša sagovornica navodi da po Zakonu o radu svaki zaposleni ima pravo da ne radi na dan krsne slave, ali ta slava treba da se pripremi, a postoji i njen drugi dan... Po zakonu to pravo je zagarantovano i drugim veroispovestima koje obeležavaju verske praznike. Za razliku od Srbije, u Japanu se u toku godine praznuje čak 15 dana, a osim u junu i avgustu, svakog meseca im je neki praznik. Rusi ne rade 12 dana godišnje, u većini evropskih zemalja i SAD neradno je u proseku po 10 dana u toku godine, dok u nekim azijskim zemljama imaju čak po 23 neradna praznična dana. Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije smatra da broj praznika u Srbiji nije mali, iako ih je samo devet. On naglašava da bi trebalo smanjiti broj neradnih dana za, recimo, Praznik rada, pa da se umesto dva sa posla odsustvuje samo jedan dan, odnosno 1. maja. - Trebalo bi obeležiti taj dan kako dolikuje, a ne koristiti ga za putovanja i spajanja - kaže Atanacković. - Verskim praznicima bi možda trebalo dati dan više, s obzirom na to da su uglavnom porodični i da kod nas postoji tradicija okupljanja. RUSIJA: NERADAN DAN ŽENA PREMA podacima sa sajta ruske ambasade u Srbiji, osnovni praznici koji su i neradni dani u Rusiji su - novogodišnji praznici, koji se slave od 1. do 5. januara, Božić 7. januara, dok se 23. februara obeležava Dan branilaca otadžbine. Na međunarodni praznik žena 8. mart u Rusiji se takođe ne radi, kao ni za 1. maj i Dan pobede, 9. maj. Dan Rusije se slavi 12. juna, a 4. novembra Dan narodnog jedinstva. Kada praznik pada za vikend, on se u Rusiji, kao i u Srbiji, prenosi na radni dan.
Nastavak na Večernje novosti...












