Izvor: Nezavisne Novine, 25.Avg.2020, 20:15

Sputnjik

Prvi objekat koji je zamislio ljudski um i napravila čovječja ruka, a koji je dosegao svemir, bio je sovjetski satelit "Sputnjik 1" (sputnjik = saputnik). Desilo se to tokom obilježavanja stogodišnjice rođenja Konstantina Ciolkovskog, rodonačelnika ruske kosmonautike.

Tvorac "Sputnjika" bio je sovjetski raketni stručnjak Sergej Koroljov. "Sputnjik 1" imao je oblik kugle, prečnika 58 cm, dakle, tek nešto većeg od pola metra. Težina mu je iznosila 83 kilograma. Posjedovao je dva >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << radijska predajnika i četiri antene. Dvije antene su bile 2,4 metra dužine, a dvije 2,9. Prvi Zemljin vještačkim satelit u orbitu je ponijela dvostepena interkontinentalni raketa R-7. Lansiranje je obavljeno sa kosmodroma Bajkonur, u Kazahstanu, tada jednoj od 15 sovjetskih republika. Raketa se vinula put neba 4. oktobra 1957, tačno u 22.28 sati po moskovskom vremenu. "Sputnjik" je imao izrazito eliptičnu putanju oko Zemlje, na visinama od 250 do 945 kilometara. (Međunarodna orbitalna stanica (ISS) danas je na gotovo kružnoj putanji, na prosječnoj visini od 350 km.) Kretao se brzinom od 23.000 kilometara na sat! Tokom prva 22 dana leta, koliko su trajale baterije, "Sputnjik" je emitovao radio-signale na frekvencijama 20.005 i 40.002 MHz, tako da su svi radio amateri svijeta mogli pratiti ove signale koji su stizali iz Zemljine orbite (čuveni bip-bip-bip signali). Bio je to ujedno nepobitan dokaz da je Sovjetski Savez prvi u svijetu otvorio kosmičku eru. Mediji su neprekidno javljali o poziciji "Sputnjika", a javnost u Sjedinjenim Državama bila je zaprepaštena. "Sputnjik" je i Novu godinu dočekao u svemiru, misija mu je trajala tačno tri mjeseca i 60 miliona pređenih kilometara. Sagorio je prilikom ulaska u guste slojeve Zemljine atmosfere, 4. januara 1958, i otišao u legendu.

Šezdeset tri godine kasnije, 11. avgusta ove godine, Rusija je "lansirala" sputnjik 5! Naime, Rusija je registrovala, prva u svijetu, vakcinu protiv virusa korona i nazvala je simbolično po legendarnom satelitu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin obznanio je da je Nacionalni istraživački centar "Gamaleja" razvio vakcinu protiv virusa korona. Rekao je da su ispitivanja dala pozitivne rezultate i da su svi dobrovoljci koji su je primili razvili imunitet na opasni virus. Među prvima koji su primili vakcinu je i kćerka ruskog predsjednika, koja je od svih nuspojava imala povišenu temperaturu tek jedan dan. Vakcina je bazirana, kako kaže direktor Centra Aleksandar Ginzburg, na adenovirusu i sadrži odumrle dijelove kovida-19, koji se ne mogu razmnožavati, zbog čega je sigurna. Rusija uskoro počinje masovniju proizvodnju i vakcinaciju, najprije ugroženih grupa (u oktobru), a do kraja godine mjesečna proizvodnja trebalo bi da dostigne i nekoliko miliona vakcina, da bi maksimum na mjesečnom nivou bio šest miliona vakcina. Naravno da i za promociju Rusije u svijetu i njene farmakologije, farmacije, medicine i nauke uopšte, ovaj pronalazak ima ogroman značaj. I zaista, veliki broj zemalja pokazao je interes za rusku vakcinu.

Ali, na Zapadu ruska vakcina dočekana je na nož. Komentari su po pravilu negativni, izražavaju se sumnje i rezerve prema sputnjiku 5. U prvi plan se ističe da je istraživanje trajalo prekratko i da je testiran mali broj ljudi, tako da je nemoguće potvrditi sigurnost i efikasnost ove vakcine. Tu se ističu i stare, nedokazane tvrdnje da je Rusija prikrivala, odnosno umanjivala broj preminulih od kovida-19, sa zaključkom da joj se ni sada ne može vjerovati. Pa ipak, svi zapadni mediji, iako nevoljno, u udarnim terminima izvještavali su o sputnjiku 5!

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) oglasila se saopštenjem da vakcina koju je Rusija odobrila nije među devet u svijetu za koje se smatra da su u naprednoj fazi istraživanja. Ističu da nemaju dovoljno informacija za donošenje odluke o ruskoj vakcini.  Farmaceutska industrija, i to treba napomenuti, donosi ogromnu zaradu u svijetu i vjerovatno da je i to jedan od momenata zbog kojeg je ruska vakcina dočekana na nož na Zapadu. U svakom slučaju, vrijeme je najbolji sudija i pokazaće se da li su sumnje i strahovi sa Zapada bili opravdani ili su u pitanju ljubomora i pakost.

Tek, kako god, u ponoć između nedjelje i ponedjeljka stigao nam je odgovor iz SAD. Zbog najvećeg broja oboljelih i preminulih u svijetu (mada ne i spram veličine populacije), ali i zbog predsjedničkih izbora u novembru, američkom predsjedniku Trampu bili su potrebni hitni rezultati i veliki iskorak u liječenju kovida-19. Na konferenciji za medije Donald Tramp je saopštio da je Agencija za lijekove i hranu odobrila liječenje krvnom plazmom dobijenom od oporavljenih od kovida-19. Tramp ističe da je ovo istorijska prekretnica koja će spasiti mnoštvo ljudskih života. Smatra se da krvna plazma oporavljenih sadrži moćna antitijela koja mogu zaštititi oboljele od teškog oblika bolesti. Tramp apeluje da oporavljeni od kovida-19 doniraju krv.

Pa ipak, i sada se javljaju zdravstveni stručnjaci koji smatraju da je potrebno mnogo više studija prije nego što se taj način liječenja proslavi.

Ako? Mi smo u cijeloj ovoj priči mali i nebitni, ali svakako da treba da pozdravimo sve napore koji mogu zaustaviti ovu pošast, spasiti ljudske živote i vratiti cjelokupni život u normalne tokove. I navijati da što prije sigurne i efikasne vakcine i lijekovi protiv kovida-19 stignu i na naše tržište. (A čipovi? Da, umalo da zaboravim, čipovi idu gratis!)

(Autor je satiričar)

Nastavak na Nezavisne Novine...