Sova iz jame

Izvor: Politika, 28.Dec.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sova iz jame

U Severnoj i Južnoj Americi živi neobična sova. Za razliku od većine svojih rođaka koje žive usamljene na drvetu i u lov kreću kad padne mrak, sova jamarka naseljava nepregledna travnata prostranstva i gnezdi se u malim rupama iskopanim u zemlji, a hranu traži i danju i noću. Dok su ostale sove krupne ptice, jamarka je mala, sitnija od goluba i teška svega 150 grama. Telo joj je prekriveno braonkastim perjem, prošaranim beličastim pegama, tako da je gotovo neprimetna u suvoj niskoj travi.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
Dom u kojem živi retko kopa sama. Obično se useli u napuštenu jazbinu jazavca ili prerijskog psa, birajući mesto oko kojeg ima dosta korova u kojem može da pronađe hranu: skakavce, bubašvabe, miševe, voluharice, žabe, zmije, sitnije ptice i životinjske lešine. Za razliku od drugih sova, jede i voće i semenke. Zahvaljujući snažnim i dugim nogama, odličan je trkač pa najčešće lovi na zemlji. Izbegava da leti, kako bi ušteđenu energiju mogla da iskoristi za zagrevanje, pošto živi u hladnim krajevima. Ptice koje nastanjuju ledene predele Kanade zimi se sele u Meksiko i Kaliforniju, dok jamarke iz Patagonije celu godinu provode u ovom nepreglednom hladnom prostranstvu.

Žive u parovima i najčešće se gnezde u raštrkanim kolonijama. Nekoliko odraslih ptica uvek je u izvidnici: stoje na uzvišenjima od iskopane zemlje ili na niskim žbunovima pazeći da ne naiđe grabljivac. Ove male sove imaju veliki broj neprijatelja, među kojima su ptice grabljivice, tvorovi, jazavci, zmije, oklopnici, mačke i psi. Ako opaze opasnost, izviđači će hukom upozoriti ostale i sve ptice će munjevito nestati pod zemljom. Kada se grabljivac približi mladuncima, oni će se poslužiti trikom kako bi ga oterali: umeju verno da podražavaju zvuk koji proizvodi zmija zvečarka.

Sove jamarke su prave brbljivice, a mužjaci su posebno glasni u sezoni parenja, kada zavode ženke hukom, češkanjem, grickanjem i pokazivanjem svetlog perja na grudima. Obleću oko nje, uzdižu se i do 30 metara, a zatim se obrušavaju ka svojoj izabranici. I tako satima, sve dok ona ne pristane na parenje. Ženka snese i do 12 jaja, u razmaku od po jedan dan, i na njima leži u naredne četiri nedelje. Za to vreme mužjak joj donosi hranu i tera uljeze od gnezda. Desetak dana pošto se ispile, mladunci već čekaju na ulazu u podzemno gnezdo da im roditelji donose da jedu. Mužjak i ženka raspoređuju svoje brojno potomstvo u nekoliko obližnjih jama kako ne bi svi nastradali ako ih grabljivci pronađu. Uprkos roditeljskoj brizi, samo će polovina mladunaca doživeti da izađe iz jame. Mesec dana po dolasku na svet, mlade sove će prvi put napustiti sklonište i početi da uče da lete i love, a potpuno će se osamostaliti kad navrše deset nedelja.



D. D.


[objavljeno: 28.12.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.