Solarni prozori - naša budućnost

Izvor: VOA, 17.Jul.2016, 18:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Solarni prozori - naša budućnost

Uz svu modernu tehnologiju, fotonaponske ćelije sve se više koriste. Trka u proizvodnji prozirnog tipa ovih solarnih ćelija uveliko je u toku, te bi u budućnosti prozori na ogromnim zgradama mogli da budu prekriveni tim ćelijama što će značajno smanjiti račune za struju. Ali, još postoji dosta prepreka. Prema istraživanju iz 2012. u Sjedinjenim Državama postoji preko 5 i po miliona komercijalnih zgrada, koje prekriva 8 milijardi kvadratnih metara prozora. Ako bi samo delić tog stakla mogao da sakuplja sunčevu energiju, čak i uz pomoć solarnih ćelija relativno niske produktivnosti, to bi značajno umanjilo potrebu za električnom energijom koja se proizvodi od fosilnih goriva. Nekoliko privatnih i laboratorija pri univezitetima razvijaju jedinjenja prozirnih fotonaponskih ćelija koje bi mogle da se nanesu na prozore i da skupljaju sunčevu energiju bez zaklanjanja pogleda. Iz kompanije “Solar Windows Technologies” sa sedištem u Kolumbiji u Merilendu, kažu da već imaju prototip efikasne prozirne solarne ćelije. “Zapravo smo unapredili postojeću tehnologiju, organske fotonaponske ćelije, i od njih napravili prozirnu tehnologiju, stavili je na staklo i od pasivnog prozora smo napravili aktivni prozor koji proizvodi električnu energiju”, navodi Džon Konklin, generalni direktor kompanije. Konklin kaže da solarni prozor može da bude proziran, kao običan, ili blago obojen, što takođe podiže efikasnost. “Možemo da kontrolišemo boju tako da bude tamnija ili svetlija, ili da pomešamo boje pa da bude plavo-zelena, ili zeleno-siva, ili braon, zavisi šta arhitekta ili vlasnik zgrade žele”. Troj Taunsend, istraživač solarnih ćelija na koledžu Sent Meri u Merilendu je u razgovoru za Glas Amerike putem Skajpa objašnjava da kada vidljiva svetlost prolazi kroz solarne ćelije, to umanjuje njihovu produktivnost za polovinu jer se u tom slučaju struja proizvodi iz ultraljubičastih i infracrvenih delova spektra. “Jedan od glavnih problema sa prozirnim solarnim ćelijama je kako napraviti sistem koji će vam omogućiti da se apsorbuje maksimalna količina ultraljubičastih zraka i maksmalna količina infracrvenih”. S obzirom da staklo apsorbuje ultraljubičaste zrake, Taunsend kaže da će produktivnost još više opasti. Konklin je, s druge strane, siguran da će njegova kompanija imati proizvod spreman za tržište do kraja 2017. godine.  

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.