Smenjeni direktori javnih preduzeća

Izvor: Politika, 28.Jul.2014, 21:35   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Smenjeni direktori javnih preduzeća

Niš – Vlada Srbije je smenila Branimira Božovića, direktora Državne lutrije Srbije, a preporučila je Skupštini Akcionarskog društva „Železnice Srbije” da razreši Dragoljuba Simonovića sa mesta direktora tog javnog preduzeća. Preporučeno je i da Nadzorni odbor Aerodroma „Nikola Tesla” razreši Velimira Radosavljevića i imenuje Sašu Vlaisavljevića, kao i da sa mesta direktora „Diposa” smeni Kostadina Popovića i imenuje Đoka Krivokapića. Premijer Aleksandar Vučić je >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << na sednici vlade u Nišu, koja je upriličena povodom obeležavanja stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, rekao da su razrešeni i direktori Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije, „Dunav osiguranja” i Agencije za bezbednost saobraćaja.

„ I u’Elektroprivredi Srbije’ će morati da bude temeljnih promena”, rekao je Vučić, koji je naveo da je mnogima nudio da preuzmu loša preduzeća, pa će odgovor čekati i naredna dva-tri dana.

Premijer je najavio da će do kraja avgusta biti promenjeno oko 70 odsto menadžmenta u javnim preduzećima: „Negde ćemo birati vršioce dužnosti već ovih dana, negde ćemo menjati samo direktore, a negde i nadzorne odbore, ali u svim tim preduzećima raspisaćemo javne konkurse i biraćemo ljude koji su stručni, najbolji u pojedinim oblastima”.

„Mislim da će v. d. direktora ’Dunav osiguranja’ biti Mirko Petrović, što je dobra vest za tu kompaniju”, rekao je Vučić uz napomenu da je reč o dobrom stručnjaku, iako je bio njihov politički protivnik.

Vlada je odlučila da počne postupak pripajanja privrednog društva „Koridori Srbije” Javnom preduzeću „Putevi Srbije”. Vučić je rekao da su iz partijskih i političkih razloga ova preduzeća razdvajana da bi se lakše podelio plen, a spajanje preduzeća značiće uštedu.

Na konferenciji za novinare posle svečane sednice vlade Vučić je primetio da su te kompanije bile „partijske prćije”, te da je najveći broj smenjenih iz SNS-a, ali je dodao da on s tim nema problem. „Naučili smo da neretko vidimo krivca u nekom drugom, a da svoj rad retko ili nikada ne analiziramo. Mi ćemo svoj rad analizirati i videćete da je gotovo sve ispunjeno, sem jedne stvari – nisu smanjene plate u javnom sektoru i nisu počele mere fiskalne konsolidacije.”

Na sednici vlade u Nišu, upriličenoj povodom obeležavanja stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, premijer Vučić je najavio da će 3. avgusta predstaviti građanima šta je vlada do sada uradila i da će potom obilaziti Srbiju kako bi objasnio građanima šta se mora činiti. „Pa da polako Srbija krene”, naglasio je Vučić.

Na početku sednice vlade u Nišu, gde je pre tačno sto godina primljen telegram kojim je Austrougarska objavila rat Kraljevini Srbiji, premijer Vučić je poručio da se Srbija diči svojom istorijom, ali da želi da u budućnosti bude zemlja prosperiteta u kojoj se više neće ratovati.

Vučić je kazao da razlog održavanja sednice Vlade Srbije u Nišu nije samo stota godišnjica početka Prvog svetskog rata, već, pre svega, to što Vlada Srbije nije beogradska, već srpska vlada: „Odsad ćemo češće držati sednice vlade i druge važne događaje van Beograda da nam se ne bi cela Srbija preselila u Beograd, a da mi ništa ne preduzimamo da to zaustavimo”.

 „Vreme koje smo propuštali moramo da nadoknadimo u naredne dve-tri godine, ako budemo imali energije, volje i podrške”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare nakon sednice i dodao da građani prvi put imaju priliku da vide da vlada ima jasan plan i program, kojeg se drži, kako je rekao, kao pijan plota.

Jučerašnja sednica Vlade Srbije pobudila je veliko interesovanje žitelja grada na Nišavi. Kada su ulazili u zgradu univerziteta, gde je zasedala vlada, građani su aplauzom pozdravili Aleksandra Vučića i većinu ministara.

D. Spalović i agencije

-----------------------------------------------------------

Srbija u 2016. sa najvećim privrednim rastom u Evropi

Vučić je juče izjavio da će Srbija 2016. godine verovatno biti zemlja sa najvećim privrednim rastom u Evropi: „Mi ćemo biti pod pritiskom za manjom državnom pomoći posle mera fiskalne konsolidacije, imaćemo više novca za državnu pomoć, to jest za finansiranje, za podršku investitorima koji dolaze u našu zemlju, i nećemo odustati od toga zato što nećemo pristati da zemlju uvodimo u recesiju 2015. i 2016. godine”.

Rad pod pritiskom

Obraćajući se predstavnicima medija, premijer Vučić konstatovao da neretko vlada i novinari imaju drugačije stavove, izrazivši zahvalnost za to, jer, kako je rekao, kritika je vladu terala na težak, naporan i užurban rad: „Radili smo pod pritiskom i ja ću nastaviti lični pritisak na članove vlade”.

Reforma javne uprave kreće odmah

Premijer Vučić je izjavio da će odmah biti započeta reforma javne uprave i administracije i da veći deo tog posla mora da počne pre kraja godine. „Ako me pitate kada, odgovor je odmah, ali ne možemo sve zakone odmah da pripremimo”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje novinara kada će početi reforma javne uprave.

On je kazao da je 2000. godine u vladi bilo 9.500 zaposlenih, a danas ih ima 29.000. Premijer je ocenio da je ključni problem zemlje u tom periodu bio to što su se kupovali glasovi i štitile političke pozicije, što je dovelo do takvih rezultata.

Perišić: Ne smemo zaboraviti hrabre srpske vojnike

Niš – Gradonačelnik Niša Zoran Perišić poručio je juče da Srbija ne sme da zaboravi hrabrost i neverovatne žrtve naroda za svoju slobodu i srpske vojnike koji su doživeli golgotu Albanije: „Tada su pobedili obični ljudi – seljaci, domaćini, bogati, siromašni, oni koji su živeli od zemlje i za zemlju Srbiju i ne smemo ih nikada zaboraviti”, izjavio je Perišić na svečanoj sednici Vlade Srbije u Nišu, prenosi Tanjug.

On je zahvalio premijeru Srbije Aleksandru Vučiću i ministrima što su sednicu održali u Nišu, u gradu u kojem je, kako je rekao, „promenjena istorija ne samo Srbije već i celog sveta”.

---------------------------------------------------

Di­rek­to­ri ko­ji­ma se lju­lja fo­te­lja

„Že­le­zni­ce Sr­bi­je”

Dra­go­ljub Si­mo­no­vić je s me­sta pred­sed­ni­ka op­šti­ne Groc­ka u de­cem­bru 2012. ime­no­van za di­rek­to­ra „Že­le­zni­ca Sr­bi­je”.

Ovaj funk­ci­o­ner Srp­ske na­pred­ne stran­ke do­bar deo rad­nog ve­ka pro­veo je u „Že­le­znicama”, gde je od me­sta ma­šin­skog kon­tro­lo­ra do­šao do po­zi­ci­je pred­sed­ni­ka omla­di­ne te čla­nako­le­gi­ju­ma ovog pred­u­ze­ća. Po za­ni­ma­nju je bio ma­šin­skikon­struk­tor, ali je ne­dav­no za­vr­šio tre­ći ste­pen na Fa­kul­te­tu za po­slov­ne stu­di­je u Ba­nja­lu­ci, a če­tvr­ti na Fa­kul­te­tu za pred­u­zet­nič­ki bi­znis Uni­ver­zi­te­ta „Uni­on – Ni­ko­la Te­sla”.

Na po­čet­ku man­da­ta je raz­ot­krio da su slu­žbe­ne auto­mo­bi­leko­ri­sti­li svi, od di­rek­to­ra do se­kre­ta­ri­ca, a da su po­je­di­ni vo­za­či u to­ku rad­nog vre­me­na sta­vlja­li tak­si ta­ble na slu­žbe­na ko­la i tak­si­ra­li. Ovo pred­u­ze­će, ko­je va­ži za jed­nog od naj­ve­ćih gu­bi­ta­ša, na ben­zin je tro­ši­lo me­seč­no 100 mi­li­o­na di­na­ra, a za fik­sne te­le­fo­ne če­ti­ri mi­li­o­na di­na­ra.

Ubr­zo je i sam po­čeo da tro­ška­ri i ko­ri­sti be­ne­fi­ci­je: naslu­žbe­na pu­to­va­nja u pr­vih šest me­se­ci po­tro­šio oko160.000 evra, a na po­slov­ni ru­čak na ko­jem su se je­li tar­tu­fi i pu­ši­le ku­ban­ske ci­ga­re znao je da po­tro­ši i po 1.500 evra.Pla­ni­rao je i da sa­gra­di pod­vo­žnjak is­pod pru­žnog pre­la­zane­da­le­ko od svo­je ku­će u Vr­či­nu. Unu­tra­šnja kon­tro­la „Že­le­zni­ca Sr­bi­je” ne­dav­no je, ka­ko su pre­ne­li me­di­ji, utvr­di­la da je po­sto­ja­la na­me­ra da se opljač­ka že­le­znič­ka imo­vi­na u iz­no­su od šest mi­li­o­na evra ras­ho­do­va­njem 431 te­ret­nog va­go­na.

Aero­drom „Ni­ko­la Te­sla”

Ve­li­mir Ra­do­sa­vlje­vić je kao ka­dar Uje­di­nje­nih re­gi­o­na Sr­bi­jena me­sto di­rek­to­ra ime­no­van 2008, po­sle afe­re „Bo­jan Kri­što”. On ni­je bio vi­so­ki funk­ci­o­ner stran­ke i ni­jepo­mi­njan u bi­lo ka­kvom po­li­tič­kom kon­tek­stu. U bi­o­gra­fi­jimu pi­še da je di­plo­mi­rao i dok­to­ri­rao na Ma­šin­skom fa­kul­te­tu, da u Fran­cu­skoj je ra­dio na pro­jek­tu „Er­bas 340” i da je član Bri­tan­skog kra­ljev­skog aero­na­u­tič­kog dru­štva.

Ne­dav­no je uhap­šen, pa pu­šten da se bra­ni sa slo­bo­de zbog sum­nje da je zlo­u­po­tre­bom po­lo­ža­ja ošte­tio ovo pred­u­ze­će zapri­bli­žno 1,8 mi­li­o­na evra. Na­vod­no je odo­brio po­pust od20 od­sto na aero­drom­sku tak­su ma­đar­skom ni­sko­ta­rif­nom avio-pre­vo­zni­ku „Vi­ze­ru” na­kon pre­go­vo­ra ko­je je sa­mo­stal­no i mi­mopro­ce­du­re vo­dio s tom kom­pa­ni­jom.

Di­rek­to­rat za ci­vil­no va­zdu­ho­plov­stvo

Vla­da je Mi­la­na Ži­va­no­vi­ća u ja­nu­a­ru pro­šle go­di­neime­no­va­la za vr­ši­o­ca du­žno­sti di­rek­to­ra. Na ovo me­sto je napred­log SPS-a do­šao sa po­zi­ci­je di­rek­to­ra JAT ke­te­rin­ga.Za a vre­me sank­ci­ja i bom­bar­do­va­nja bio je di­rek­tor be­o­grad­skog GSP-a.

„Du­nav osi­gu­ra­nje”

Mar­ko Ću­li­brk je na funk­ci­ji di­rek­to­ra od kra­ja2012. kaoka­dar SPS-a.

Kom­pa­ni­ja je u gu­bi­ci­ma 4,2 mi­li­jar­de di­na­ra.

Di­rek­tor pri­ma pla­tu od 670.000 di­na­ra, a pla­te osta­lihdi­rek­to­ra su po ne­ko­li­ko sto­ti­na hi­lja­da di­na­ra.

„Pu­te­vi Sr­bi­je”

Zo­ran Drob­njak je na če­lu JP „Pu­te­vi Sr­bi­je”od 2007, ka­da gaje na če­lo tog pred­u­ze­ća po­sta­vi­la vla­da Vo­ji­sla­va Ko­štu­ni­ce na pre­po­ru­ku Ve­li­mi­ra Ili­ća. Od ta­da do da­nasDrob­njak je u fo­te­lji „Pu­te­va Sr­bi­je” pre­ži­veo i vla­de Mir­ka Cvet­ko­vi­ća i Ivi­ce Da­či­ća. Imao je obi­čaj da ka­že da ni­je član ni­jed­ne stran­ke. Ka­da je Mi­lu­tin Mr­ko­njić po­ku­šao da ga sme­ni 2010. zbog ka­šnje­nja na Ko­ri­do­ru 10, uza­šti­tu su pri­te­kli Ivi­ca Da­čić, li­der SPS-a i Ve­ri­caKa­la­no­vić, pot­pred­sed­ni­ca URS-a. Kra­jem pro­šle go­di­ne po­sta­vljen je za vr­ši­o­ca du­žno­sti upr­kos afe­ra­ma.

Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal po­di­glo je op­tu­žni­cupro­tiv nje­ga zbog sum­nje da je, za­jed­no s biv­šim mi­ni­stromOli­ve­rom Du­li­ćem i nje­go­vim sa­rad­ni­kom Ne­boj­šom Ja­nji­ćem, zlo­u­po­tre­bio slu­žbe­ni po­lo­žaj, či­me je pred­u­ze­ću„Nu­ba in­vest” pri­ba­vlje­na ko­rist od 2,5 mi­li­o­na di­na­ra na šte­tu bu­dže­ta Sr­bi­je. U iz­ve­šta­ju DRI o za­vr­šnom ra­ču­nubu­dže­ta za 2010. utvr­đe­no je da „Pu­te­vi Sr­bi­je” ni­su po­što­va­li Za­kon o jav­nim na­bav­ka­ma, te da za jav­ne na­bav­ke uvred­no­sti od 34 mi­li­jar­de di­na­ra (300 mi­li­o­na evra) ni­su po­kre­ta­li po­stu­pak jav­nih na­bav­ki, već su za po­prav­ku iodr­ža­va­nje pu­te­va an­ga­žo­va­li pred­u­ze­ća u okvi­ru „Ni­bens gru­pe”.

„Ko­ridori Sr­bi­je”

Dmi­tar Đu­ro­vić jekra­jem 2012. do­šao na glav­nu me­na­džer­sku po­zi­ci­ju „Ko­ri­do­ra Sr­bi­je”, s me­sta pred­sed­ni­ka sa­ve­ta za pri­vre­du SNS-a u Op­štin­skom od­bo­ru Ra­ko­vi­ce. U tommo­men­tu je bio vla­snik ne­ko­li­ko fir­mi u blo­ka­di, a to­komka­ri­je­re bi­zni­sme­na ba­vio se uvo­zom deč­jih igra­ča­ka, svi­le ipor­ce­la­na iz Ki­ne, ras­hlad­nih vi­tri­na iz Evro­pe i gra­đe­vi­nar­stvom.

Kri­ti­ke na nje­gov rad pr­vi je upu­tio ta­da­šnji mi­ni­stargra­đe­vi­ne Ve­li­mir Ilić ka­da je iz­bio pro­blem sa hra­stom na Ko­ri­do­ru 11, re­kav­ši da je di­rek­to­ru „Ko­ri­do­ra Sr­bi­je”va­žni­ji bi­znis od po­slo­va za ko­je je zva­nič­no za­du­žen, da ne mo­že da ga pro­na­đe jer u „Ko­ri­do­ri­ma” pro­vo­di dva sa­ta dnev­no, kao i da je pod­neo „falš iz­ve­šta­je” Vla­di Sr­bi­je o iz­no­su pe­na­la zbog ka­šnje­nja ra­do­va na Ko­ri­do­ru 11.Mi­ni­star, ka­ko pre­no­si Tan­jug, tvr­di da upr­kos ne­re­ša­va­njupro­ble­ma sa hra­stom kod Sa­vin­ca, ko­ji se is­pre­čio ne­i­ma­ri­ma na auto­pu­tu od Lji­ga pre­ma Čač­ku, za sa­da ni­jena­pla­ćen ni di­nar od­šte­te zbog ka­šnje­nja ra­do­va na Ko­ri­do­ru11.

Ina­če, „Ko­ri­do­ri Sr­bi­je” po­sto­je kao ne­za­vi­sno pred­u­ze­će od2009, ka­da je od­lu­če­no da se iz­grad­nja auto­pu­te­va po­ve­rijed­noj fir­mi, ko­ja će bi­ti od­go­vor­na za ras­pi­si­va­nje ten­de­ra, pro­jek­to­va­nje i iz­grad­nju, kao i da se iz­dvo­ji iz „Pu­te­va Sr­bi­je” ka­ko se no­vac na­me­njen iz­grad­nji auto­pu­te­va ne bipre­li­vao na dru­gu stra­nu.

„Sr­bi­ja­šu­me”

Igor Bra­u­no­vić, za­me­nik ge­ne­ral­nog di­rek­to­ra JP„Sr­bi­ja­šu­me”, već du­že vre­me upra­vlja tim jav­nimpred­u­ze­ćem. On je ka­dar PUPS-a, a nje­go­vo ime se pro­vla­či­lo kroz ta­blo­i­de zbog to­ga što je na­vod­no u raz­ma­ku od se­damme­se­ci ku­pio dva sta­na u cen­tru Be­o­gra­da.

„Lu­tri­ja Sr­bi­je”

Bra­ni­mir Bo­žo­vić je ime­no­van za v.d. di­rek­to­ra kra­jem 2012.

„Lu­tri­ja Sr­bi­je” pra­vi gu­bit­ke upr­kos to­me što se pre­mi­jeiz­dva­ja­ju iz 50 od­sto ono­ga što lju­di upla­te, a na­pra­vi­li su gu­bi­tak od 1,6 mi­li­o­na evra.

M. U. A

objavljeno: 29.07.2014

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.