Izvor: Nezavisne Novine, 22.Jul.2016, 10:07 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sladoled: Užitak koji topi nepca
Za sladoled se kaže da je najstarija poslastica na svijetu i u mnogim zemljama najpopularniji desert. Još je rimski car Neron smislio način kako se u ljetnim vrućinama počastiti nečim osvježavajućim.
Naredio je da se s planina donese mnogo leda, a zatim ga je miješao s voćnim sokovima koje je obožavao. I tako je dobio ono što se danas zove sorbet. Rimljani su, inače, miješali snijeg i s medom i usitnjenim voćem.
Međutim, sladoled je dobro jesti u ljetnim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << mjesecima ne samo iz hedonističkih razloga već i zato što može doprinijeti našem zdravlju.
Kineski kralj Tang od Šanga razvio je svoju verziju sladoleda pripremajući mješavinu od leda i mlijeka.
Prvi Evropljanin koji je imao čast okusiti ledenu kremu bio je Marko Polo. U svom je putopisu "Milion" opisao poslasticu sličnu današnjem sladoledu koja je posluživana na dvoru Kublaj-kana.
No, za pravi dolazak sladoleda u Evropu zaslužni su Arapi, koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Italijane s vještinom zamrzavanja sladoledne kreme. Nakon toga, od 1500. godine, otkako ga je italijanski kuvar servirao na svadbi Katarine de Mediči i francuskog kralja Henrija II, italijanski se sladoled počeo širiti svijetom i u njemu je uživalo sve više ljudi.
Odrasloj osobi dnevno je potrebno oko 1.000 mg kalcijuma, dok trudnice i djeca imaju povećanu potrebu za tim mineralom. Zbog mlijeka i slatke pavlake, kao osnovnih namirnica u proizvodnji sladoleda, ova namirnica će dobro poslužiti kao jedan od izvora ne samo kalcijuma, već i vitamina A i B.
Zbog procenta šećera i mliječne masti ova poslastica idealno ohlađena na -6 stepeni Celzijusovih smatra se ubicom dobre linije. Međutim, neke studije tvrde kako kalcijum smanjuje njegovu kalorijsku vrijednost, koja iznosi između 125 i 300 kalorija na 100 grama proizvoda.
Voćni sladoled koji se priprema od smrznutog ili svježeg voća sadrži dosta vitmanina, dok onaj s okusom kafe i čokolade, ukoliko se zaista sprema od pravih zrna kafe i kakaoa, obezbjeđuje dozu antioksidansa polifenola, koji štiti srce. Najcjenjeniji, krem sladoled, nastaje dodavanjem šlaga mliječnom sladoledu. Naravno, sladoled se može obogatiti čokoladnim i drugim prelivima, sjeckanim orašastim plodovima, karamelom, likerom, mogu se spajati najrazličitije kombinacije okusa u sladoledne kupove.
- Nensi Džonson izumila je 1846. godine aparat za pravljenje sladoleda - sličan onom koji i danas možemo vidjeti u malim poslastičarnicama.
- Masovna proizvodnja sladoleda počela je u američkom Baltimoru 1851.
- Bivši američki predsjednik Ronald Reagan je 1984. godine mjesec jul proglasio nacionalnim mjesecom sladoleda! Nedavno je tu tradiciju prekinuo Barak Obama, kojem se ta poslastica zamjerila još dok je kao mladić radio u poslastičarnici.
- U Kanadi je 1988. godine spremljen najveći sladoled na svijetu, koji je sa svoje 24 tone ušao i u Ginisovu knjigu rekorda.
- Najveća porcija sladoleda na svijetu napravljena je 1985. godine. Bila je visoka četiri metra i prelivena sa 145 litara preliva od čokolade.
- Najveće izjelice sladoleda su djeca od 2. do 12. godine i osobe starije od 45 godina. Iako djeca spadaju u najveće obožavaoce, čak 50% sladoleda pojedu odrasli.
- Nacija koja pojede naviše sladoleda na svijetu su Amerikanci (čak 98% domaćinstava redovno kupuje sladoled). Slijede Novi Zeland, Danska, Australija, Belgija, Luksemburg, Švedska, Kanada, Norveška, Irska i Švajcarska.
- U cijelom svijetu sladoledi od vanilije, čokolade i jagode su među najomiljenijim okusima, a preliv od čokolade je najomiljeniji preliv.
- Najskuplji sladoled na svijetu košta 1.000 dolara. Napravljen je od listića 23-karatnog zlata, kavijara i drugih skupocjenih sastojaka.
- Statističari su otkrili da kuglica sladoleda nestaje nakon tačno 50 lizova.
Nastavak na Nezavisne Novine...
