Izvor: RTS, 23.Nov.2013, 20:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Skladišta "čuvaju" veću cenu robe

Najveći deo zarade u rodnoj godini pripadne trgovcima, jer voće kupuju po ceni koja ne pokriva ni troškove berbe. Zato veći proizvođači grade skladišta u kojima robu čuvaju dok ne poskupi na tržištu. Samo na razlici u ceni, za nekoliko godina mogu da vrate uloženo.

U rodnoj godini trgovci uzimaju najveći deo zarade, jer su kupovali voće po cenama koje, kažu proizvođači, ne pokrivaju ni troškove berbe. Veći proizvođači grade skladišne prostore u kojima čuvaju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << robu do porasta cene, jer samo na razlici u ceni, kada je veća potražnja od ponude, za nekoliko godina mogu da vrate uloženo.

Malo je zadruga čiji su osnivači zemljoradnici koji imaju skladišta za čuvanje proizvoda, te se za izgradnju prostora za skladištenje odlučuju veći proizvođači.

Dragiša Grujuć iz sremskog sela Sibače, kod Pećinaca, prošle godine je izgradio skladište kapaciteta 150 vagona, u kojem čuva pšenicu, kukuruz, soju. Uložio je 60.000 evra, a novac će mu se, procenjuje, vratiti za tri do četiri godine, na razlici u ceni od jeseni do proleća.

"Mogu da prodajem robu u svakom trenutku, kad ja hoću. Pšenicu sam sačuvao, bila je 16 dinara kilogram, sada je 19 dinara. Kukuruz je momentalno jeftin, bio je još jeftiniji, sada kreće polako na gore", objašnjava Grujić.

Kilogram jabuke trgovci plaćaju oko 20 dinara. Voćari koji imaju hladnjače računaju da će cena skočiti krajem godine i da im zarada neće izmaći. Žarko Marković iz Badljevice napravio je pre četiri godine dve hladnjače koje su ga koštale 12.000 evra.

"Odmah te godine za razliku od 20 evrocenti do 30-50 centi po kilogramu, što sam ja sačuvao od berbe do marta, polovine marta kompletno sam ih otplatio", kaže Marković.

Međutim, nije tako svake godine, a zemljoradnici su prepušteni sami sebi. U selima je malo zadruga koje su osnovali poljoprivrednici i koje rade za njihov račun.

"Jako mali broj zadruga ima skladišne kapacitete, silose, hladnjače, linije za pakovanje koje zadrugarama pomažu da efikasnije i lakše plasiraju svoje proizvode na tržištu", kaže Vesna Paraušić iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

Na osnovu istraživanja agroekonomista, najteže se udružuju zemljoradnici u Šumadiji i Kolubarskom regionu. Osnivanje zadruge lakše prihvataju meštani mačvanskih sela. Ipak, kažu da im najviše smeta to što se odugovlači sa novim zakonom o zadrugama, koji bi im olakšao posao osnivanja tih organizacija.

Nastavak na RTS...