Izvor: Blic, 16.Mar.2005, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sirovo meso dobro, voda u prerađevinama

Sirovo meso dobro, voda u prerađevinama

Naše meso i mesne prerađevine solidnog su kvaliteta. Možda je proizvodnja mesa pala po obimu, ali po kvalitetu sigurno nije. Naravno, ne kažem da su nam proizvodi idealni, ali tvrdim da su, bar u najvećem broju slučajeva, bezbedni - kaže za 'Blic' prof. dr Radomir Radovanović, šef Katedre za tehnologiju animalnih proizvoda Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, povodom sve češćih priča o švercu mesa sumnjivog kvaliteta. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<

Najčešći nedostaci, prema njegovim rečima, javljaju se kao rezultat zamene osnovne sirovine - mesa preparatima na bazi soje, skroba ili povećanim udelom masnog i vezivnog tkiva. Takođe, naši proizvodi često sadrže veću količinu vode.

- To se, svakako, ne čini iz neznanja već svesno - u nastojanju da se smanje troškovi, a uveća zarada. Ali to ne znači da jedemo proizvod koji nije bezbedan ili ne odgovara pravilniku o kvalitetu proizvoda od mesa. U krajnjoj liniji, od jeftinog proizvoda se ne može očekivati vrhunski kvalitet. Međutim, to sigurno ne znači da se u njih stavljaju mlevene kosti, rogovi i papci - ističe Radovanović.

Prerađevine od mesa su higijenski i toksikološki na visokom nivou, pogoni za proizvodnju takođe. Dokaz je mali broj incidentnih situacija, tvrdi naš sagovornik.

- Što se tiče dodataka u prerađevinama od mesa, oni su takođe pod stručnom kontrolom. Dozvoljene granice za korišćenje nekih aditiva su strože u poređenju sa mnogim zemljama sveta. Rezultati analiza različitih proizvoda od mesa pokazuje da se ni te dozvoljene količine najčešće ne koriste - kaže prof. Radovanović.

Bivši načelnik Republičke veterinarske inspekcije Miroslav Stojišić tvrdi da naša inspekcija vrši redovnu kontrolu mesa i prerađevina.

- Meso domaće proizvodnje je kvalitetno, ali su mesne prerađevine pune vode, emulgatora, soli, soje, otpadaka, polifosfata i nitrita. U šunku u crevu, na primer, stavlja se 100 kg mesa i 100-130 kilograma leda, sojini emulgatori, sojine belančevine, emulgator od morskih algi - karagenan, polifosfati, nitriti, so i šećer. Tako se dobijaju šunke koje su dosta jeftinije od standardnih, a najviše se prodaju picerijama - tvrdi Stojišić.

Slično se radi sa viršlama u kojima ima samo 10 odsto mesa, kao i sa mlevenim mesom koje zovemo leskovački roštilj. Prema njegovim rečima, proizvođači na 40 kg mesa stave 30 kg loja, 20 kg vode, sedam-osam kilograma sojinog brašna i kilogram sojinih belančevina.

Međutim, prof. Radovanović tvrdi da novi pravilnik o kvalitetu proizvoda od mesa za pojedine grupe i vrste proizvoda precizno određuje koliko prerađevine moraju da sadrže belančevina poreklom od mesa, a ne belančevina drugog porekla, kao što su kožice ili proteini biljnog porekla, na primer soja.

- Bio sam u pogonima industrije mesa širom sveta i video sam svašta. Mogu slobodno da kažem da su naši pogoni sasvim solidni - kako u higijensko-sanitarnom, tako i u tehničko-tehnološkom smislu. Naši potrošači ne treba da budu zabrinuti, a još manje uplašeni - tvrdi prof. Radovanović. Sonja Todorović - Jovana Subotić

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.