Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 03.Okt.2009, 13:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Seosko stanovništvo u bez škole i profesije
BEOGRAD - Obrazovanje seoskog stanovništva u Srbiji prilično je zapostavljeno, jer čak 65 odsto seljana nema nikakvo profesionalno obrazovanje, a broj učenika u seoskim školama se i dalje smanjuje, pokazuju najnoviji podaci stručnih analiza.
Podaci su još više poražavajući kad su meštanke sela u pitanju, jer 44,2 odsto seoskog stanovništva ženskog pola nema završenu osmoletku, upozorio je profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Ivić.
Dve trećine žena >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << bez ikakve škole
On je u svojoj analizi, pripremljenoj za članove Odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) za obrazovanje, upozorio da dve trećine meštanki sela u Srbiji (71,7 odsto) nema nikakvu stručnu spremu.
Profesor Ivić je izjavio Tanjugu da će detalje analize izložiti na naučnom skupu u SANU u ponedeljak, 5. oktobra, upozorivši na ozbiljne probleme u oblasti obrazovanja seoskog stanovništva u Srbiji, zbog velikog osipanja učenika, niskog obrazovnog nivoa seoskog stanovništva, lošeg kvaliteta obrazovanja...
Prema njegovoj oceni, Srbija, u kojoj oko 44 odsto stanovništva živi u seoskim područjima, nema ozbiljne šanse za razvoj ako se ne unapredi obrazovanje seoskog stanovništva.
Kao osnovne prepreke u obrazovanju seoskog stanovništva navode se mreža škola u seoskim područjima i „racionalizacija", pri čemu se najčešće misli na ukidanje malih seoskih škola, zatim struktura i organizacija osnovnih škola na selu, i njihovi odnosi s drugim institucijama u seoskim područjima.
Prepreke su i u efikasnosti i kvalitetu seoskog školstva (kako preduprediti veliko osipanje učenika i niska školska postignuća), školskom prostoru, opremi i didaktičkim sredstvima (prostor u lošem stanju, siromašna oprema i didaktička sredstva), položaju učitelja u seoskim školama...
Razorne posledice na razvoj
Kao rezultat lošeg stanja u obrazovanju imamo male mogućnosti za razvoj moderne poljoprivrede (inovacije u poljoprivredi, razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, razvoj poljoprivrednih brendova, korišćenje relativnih prednosti Srbije u razvoju nekih grana poljoprivrede), kao i za razvoj drugih privrednih delatnosti u seoskim područjima (seoski turizam, zdravstveni i obrazovni turizam,obnova rentabilnih oblika zanatske proizvodnje i sl), navedeno je u analizi dostavljenoj Tanjugu.
Takođe, loše obrazovano stanovništvo usporava proces demokratizacije zemlje, dovodi do degradacije kulture u seoskim područjima, niskog standarda života u seoskim područjima, koje opet dovode do daljih migracija sa sela u gradove.
Prof. Ivić smatra da se do promena u obrazovanju seoskog stanovništva može doći samo ako bi u Srbiji bio donet jedan bazični dokument o unapređivanju obrazovanja seoskog stanovništva.
Takav dokument trebalo bi da pripremi i usvoji Nacionalni prosvetni savet u saradnji sa Narodnom skupštinom, Vladom Srbije, ministarstvima prosvete, poljoprivrede, kulture, Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Dokument bi morao biti povezan i usklađen sa drugim strateškim i razvojnim dokumentima, kao što su Strategija privrednog razvoja, Strategija ruralnog razvoja, Strategija za smanjenje siromaštva, Strategija ravnomernog regionalnog razvoja, predloženo je u analizi.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
