Izvor: RTS, 03.Okt.2009, 14:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Seosko stanovništvo bez škole i profesije
Zapostavljenost obrazovanja seoskog stanovništva u Srbiji dovodi do usporavanja modernizacije poljoprivrede i drugih delatnosti u seoskim područjima, usporava demokratizaciju zemlje i dovodi do degradacije kulture i standarda života na selu, upozorava u svojoj analizi profesor Ivan Ivić.
Obrazovanje seoskog stanovništva u Srbiji prilično je zapostavljeno, jer čak 65 odsto seoske populacije nema nikakvo profesionalno obrazovanje. Broj učenika u seoskim školama i dalje se >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << smanjuje.
Podaci su još više poražavajući kad su meštanke sela u pitanju, jer 44,2 odsto seoskog stanovništva ženskog pola nema završenih osam razreda osnovne škole, upozorio je profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Ivić.
U svojoj analizi, pripremljenoj za članove Odbora Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) za obrazovanje, Ivić je upozorio da dve trećine meštanki sela u Srbiji (71,7 odsto) nema nikakvu stručnu spremu.
Ozbiljni problemi u oblasti obrazovanja seoskog stanovništva u Srbiji, prouzrokovani su velikim osipanjem učenika, niskim obrazovnim nivoom seoskog stanovništva i lošim kvalitetom obrazovanja, navodi Ivić.
Prema njegovoj oceni, Srbija, u kojoj oko 44 odsto stanovništva živi u seoskim područjima, nema ozbiljne šanse za razvoj ako se ne unapredi obrazovanje seoskog stanovništva.
Osnovne prepreke
Kao osnovne prepreke u obrazovanju seoskog stanovništva navode se "mreža škola u seoskim područjima i racionalizacija". Tu se najčešće misli na ukidanje malih seoskih škola, strukturu i organizaciju osnovnih škola na selu i njihove odnose sa drugim institucijama u seoskim područjima.
Prepreke su i efikasnost i kvalitet seoskog školstva (kako preduprediti veliko osipanje učenika i niska školska postignuća), školski prostor, oprema i didaktička sredstva (prostor u lošem stanju, siromašna oprema i didaktička sredstva) i položaj učitelja u seoskim školama.
Kao rezultat lošeg stanja u obrazovanju imamo male mogućnosti za razvoj moderne poljoprivrede (inovacije u poljoprivredi, razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, razvoj poljoprivrednih brendova, korišćenje relativnih prednosti Srbije u razvoju nekih grana poljoprivrede), kao i za razvoj drugih privrednih delatnosti u seoskim područjima (seoski turizam, zdravstveni i obrazovni turizam,obnova rentabilnih oblika zanatske proizvodnje i sl), navedeno je u analizi dostavljenoj Tanjugu.
Loše obrazovano stanovništvo usporava proces demokratizacije zemlje, dovodi do degradacije kulture u seoskim područjima, niskog standarda života u seoskim područjima, koje opet dovode do daljih migracija sa sela u gradove.
Bazični dokument
Profesor Ivić smatra da se do promena u obrazovanju seoskog stanovništa može doći samo ako bi u Srbiji bio donet jedan bazični dokument o unapređivanju obrazovanja seoskog stanovništva.
Takav dokument trebalo bi da pripremi i usvoji Nacionalni prosvetni savet u saradnji sa Narodnom skupštinom, Vladom Srbije, ministarstvima prosvete, poljoprivrede, kulture, Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Dokument bi morao biti povezan i usklađen sa drugim strateškim i razvojnim dokumentima, kao što su Strategija privrednog razvoja, Strategija ruralnog razvoja, Strategija za smanjenje siromaštva, Strategija ravnomernog regionalnog razvoja, predloženo je u analizi.
Detalje svoje analize profesor Ivan Ivić će izložiti na naučnom skupu u SANU u ponedeljak, 5. oktobra.
