Izvor: RTS, 17.Avg.2009, 09:05 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Selu nedostaje mladost
Zbog smanjenog agrarnog budžeta uskraćena je pomoć nekomercijalnim gazdinstvima, odnosno staračkim domaćinstvima. Oni će moći da konkurišu za subvencije i sve premije što ranije nisu mogli. Najviše opustelih sela je u istočnoj i južnoj Srbiji, a u vojvođanskim selima sve je više starijih od 65 godina.
Prema podacima Svetske banke u Srbiji ogroman broj staračkih seoskih domaćinstava živi ispod granice siromaštva sa dnevnim prihodom od jedva dva dolara.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS <<
Selo ostaje bez mlađih ljudi, mnogo je kuća gde nema ko da otvori ni dvorišnu kapiju. Prema poslednjem popisu selima nedostaje više od pola miliona ljudi u odnosu na popis od pre 18 godina. Najviše je opustelih sela u isotčnoj i južnoj Srbiji, i u vojvođanskim selima sve je više starijih od 65 godina.
"Svake godine sve je manje mladih koji bi podržali proizvodnju. Poljoprivreda će propasti. Starija domaćinstva nisu u mogućnosti da proizvode bez podrške države", rekao je Slobodan Vučetić iz Taraša kod Zrenjanina.
Ove godine novom uredbom poljoprivredni penzioneri mogu da računaju samo na trećinu subvencije po hektaru obradive površine, na 4.000 dinara, dok oni drugi dobijaju 12.000. Mnogo je seljaka, koji uprkos godinama, nisu još u penziji. Registrovali su gazdinstva kao komercijalna, jer im se to više isplati.
"Bolja je varijanta kad smo dobili prošle godine 10.000 dinara po hektaru, jer imam šest hektara, 40.000 pomoći manje od 60.000, pa sam koristio drugu varijantu", kaže Dragan Perić iz seča Kurjače kod Velikog Gradišta.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Sribiji je oko 40.000 staračkih domaćinstava koja su prošle godine dobila jednokratnu novčanu pomoć iz agrarnog budžeta.
"Zbog smanjenog agrarnog budžeta bili smo prinućeni da uskratimo pomoć nekomercijalnim gazdinstvima. Oni će sada moći da konkurišu za subvencije i sve premije što ranije nisu mogli", rekao je Milan Stegić iz Ministarstva poljoprivrede.
Podsećamo, staračka domaćinstva su prošle godine dobila pomoć iz agrarnog budžeta u iznosu od dve i po milijarde dinara, odnosno 40.000 dinara po gazdinstvu, što je mnogima bilo izuzetno važno.
Jednostavno, za taj novac mogli su da kupe namirnice koje više ne mogu da proizvode na svom imanju. Oni ukazuju na to da zbog godina i oronulosti ne mogu više da se takmiče sa mlađima u zemljoradnji. Ne mogu da se bave administracijom, pa tako ni da ostvare subvencije po hektaru obradive površine i premije.
