Izvor: Nezavisne Novine, 27.Jul.2016, 22:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Selo na koje je Crkva bacila kletvu

Smješteno u podnožju planine Makajo, u Aragonu, selo Trasmoz je možda i jedino selo s kletvom, koju samo papa može poništiti.

Trasmoz je nekada bilo napredno mjestašce s više od 10.000 stanovnika, ali danas ima svega 62 stanovnika, od kojih 30 stalno boravi u selu. Za mnoge, propast Trasmoza je započela kletvom koju je na ovo selo bacila Katolička crkva prije nekoliko vijekova, a sve zbog navodnog vještičarenja u selu.

Istorija ovog sela je puna raznih legendi >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << koje govore o vješticama i paganskim ritualima, a čak se tvrdi da je i zamak koji se nalazi u centru sela izgrađen za jednu noć, te da ga je izgradio mađioničar Mutamin.

Koliko su ove priče tačne, zavisi od toga ko vam ih prepričava. Lola Ruiz-Dijaz, kustos zamka u Trasmozu, kaže da su priče o vještičarenju u selu krenule upravo od stanovnika zamka, ali da se iza svega krije jedna velika prevara. Naime, negdje u 13. vijeku stanovnici zamka su počeli da kuju lažne kovanice, a za lupanje i kovanje, koje se moglo čuti samo noću, optužili su vještice koje, navodno, posjećuju ovo mjesto.

Njihova laž se ukorijenila među stanovnike Trasmoza i tako je ovo mjesto postalo "sinonim za vještičarenje". I dok je ova neistina bila od koristi falsifikatorima kovanica, ona je istovremeno dala Katoličkoj crkvi razlog za osvetu. Tada, na prelazu iz 13. u 14. vijek, Trasmoz je bila jedna veoma napredna zajednica koja nije htjela da plaća porez lokalnom samostanu Veruela. Biskup je tada odlučio da iskoristi priliku i osveti se seljanima, tražeći od nadbiskupa Tarazona da ih isključi iz Katoličke crkve. To je značilo da seljani nisu mogli ići na mise, niti su se mogli pričešćivati.

 Umjesto pokajanja, seljani Trasmoza su nastavili sukob sa samostanom, nakon čega je zamalo došlo do rata. Spor je, bar privremeno, riješio španski kralj Ferdinand II, koji je javno rekao da je samostan učinio veliku nepravdu prema seljanima. Međutim, Crkva nikada nije zaboravila ovo poniženje i nastavili su da šire priču o vještičarenju u Trasmozu. A, onda sredinom 15. vijeka, biskup Veruele, uz eksplicitnu dozvolu pape Juliusa II, bacio je kletvu na selo, seljane i sve njihove potomke. S obzirom na to da je kletvu odobrio sam papa, samo papa može i da je poništi. Inače, Trasmoz je i danas jedina zajednica u Španiji, koja je isključena iz Katoličke crkve. Jedina pozitivna stvar u vezi s Trasmozom i njegovom kletvom, jeste što su vremenom postali turistička atrakcija.

Nastavak na Nezavisne Novine...