Izvor: B92, 29.Jan.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Sarajevska bolnica namerno gađana"

Hag -- Dr Bakir Nakaš svedočio da je Državna bolnica u Sarajevu granatirana "sa namerom da se unište njeni vitalni delovi".

Pošto je to prethodno bila vojna bolnica, napadači su znali šta se gde nalazi, kaže svedok. Na suđenju generalu Dragomiru Miloševiću svedočile i dve žrtve snajperskih napada iz novembra 1994.

U periodu koji pokriva optužnica protiv generala Vojske Republike Srpske Dragomira Miloševića, od avgusta 1994. do novembra 1995, u Državnoj >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << bolnici u Sarajevu lečeno je 115 pacijenata ranjenih snajperskom vatrom. Od tog broja 74 su bili civili, a među njima je bilo i osmoro dece.

Tabelu sa ovim podacima tužilaštvo je uvelo u dokaze tokom svedočenja dr Bakira Nakaša, direktora sarajevske Državne bolnice, koja je u međuvremenu preimenovana u Opštu bolnicu.

Svedok je precizirao da ti podaci ne uključuju žrtve snajperskih incidenata koje su lečene u drugim bolnicama, ukazujući da je u godinama opsade Državna bolnica predstavljala otprilike 10 odsto medicinskih kapaciteta Sarajeva.

Kada je 13. maja 1992. prva tenkovska granata direktno pogodila bolnicu, osoblje je na južnoj strani zgrade istaklo veliku zastavu Crvenog krsta, nadajući se da će time odvratiti artiljerijsku paljbu. Zastava je, međutim, vrlo brzo i sama iskidana mecima i gelerima koji su pogađali bolnicu.

Dr Nakaš je uveren da je namera bila da se "unište vitalni delovi bolnice", koja je prethodno pripadala JNA, tako da su napadači dobro znali gde se šta nalazi i gađali su tamo gde će naneti najviše štete.

Posebno je na udaru bio osmi sprat, gde se nalaze stubovi relevantni za stabilnost građevine, tako da je postojala opasnost da se uruše četiri gornja sprata, a sa njima i čitava zgrada.

Branilac generala Miloševića je u unakrsnom ispitivanju podsetio dr Nakaša da je uoči i na samom početku rata u bolnici bila stacionirana jedinica specijalaca iz Niša, ukazujući da su oni mogli lako da unište bolnicu da im je to bio cilj.

Svedok se, međutim, nije s tim složio. Prema njemu, na početku rata je bilo planirano da linija razgraničenja ide ulicom Đure Đakovića, tako da bi bolnica bila na teritoriji pod kontrolom JNA, odnosno kasnije vojske bosanskih Srba.

Međutim, kada početkom maja nije uspela "Pofalička bitka" JNA za presecanje grada na dva dela, bolnica je ostala na teritoriji pod kontrolom branilaca Sarajeva i "specijalci" iz Niša, smatra dr Nakaš, "nisu imali ni vremena ni mogućnosti da bilo šta učine", pa su se na brzinu evakuisali iz bolnice.

Pored Nakaša, na suđenju generalu Miloševiću danas su svedočile i dve žrtve snajperskih napada - Sanela Dedović, koja je kao dvanaestogodišnja devojčica u novembru 1994. ranjena u nogu na jednoj raskrsnici, i Hafiza Karačić, koju je snajperski hitac pogodio u tramvaju pred hotelom Holidej In.

U istom incidentu 23. novembra 1994. je, pored Hafize Karačić, ranjeno još pet osoba, a jedna je ubijena.

U unakrsnom ispitivanju Sanele Dedović, odbrana generala Miloševića je ukazivala da su se između Špicaste stijene, odakle je, prema njenom opisu, došao snajperski hitac, i raskrsnice na Sedreniku, na kojoj je ranjena, nalazili položaji Armije BiH.

Time je odbrana sugerisala da je devojčica mogla da bude ranjena zalutalim metkom u razmeni vatre između dve sukobljene strane. Odbrana bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS će Hafizu Karačić unakrsno ispitivati sutra.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.