Izvor: Blic, 14.Jul.2008, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Samosvest, temeljac visokog EQ

Emocionalna inteligencija se najčešće određuje kao naša sposobnost da razumemo sopstvena i tuđa osećanja, sposobnost njihovog razlikovanja, kao i korišćenja ovakvih informacija pri razmišljanju i planiranju sopstvenih aktivnosti.

Emocionalna inteligencija je mnogo više od „lepog" ponašanja. To je razvijena sposobnost da osetimo, razumemo i uspešno primenimo moć emocija kao izvora energije, informacija, kreativnosti, poverenja i bliskosti sa ljudima koji nas okružuju >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << kako na poslu, tako i u privatnom životu. Ova inteligencija nam omogućava da rukovođeni ličnim emocijama uspešnije upravljamo sobom i delujemo na pozitivne iskode u komunikaciji sa drugima.

Visoko razvijena emocionalna inteligencija je ključ ka boljem zdravlju, većem doživljaju sreće i bliskosti, postizanju liderstva u međuljudskim odnosima, postavljanju jasnije vizije, dosezanju većeg uspeha u poslu i životu uopšte, ostvarivanju viših ciljeva, širenja naše snage, unapređenju naše samosvesti, učenja, veće jasnoće u obavljanju aktivnosti, razvijanju zdravijih odnosa i istančane percepcije u međuljudskim odnosima i na kraju, postizanju većeg ličnog zadovoljstva sobom. Emocionalni refleksi, su retko svesni, ali veoma snažni i oni motivišu naše odluke, pokreću nas u pravcu izvršenja neke aktivnosti ili odustajanja od nje.

Razvoj emocionalne inteligencije podrazumeva pet ključnih sposobnosti - samosvest, samomotivacija, samokontrola, empatija i uspešni međuljudski odnosi. Razvijena emocionalna inteligencija ne znači nužno razvijene sve ove sposbonosti, ali dve su ključne i one moraju biti vrlo ravijene kod osoba s visokim koeficijentom emocionalne inteligencije, a to su – emocionalna samosvest i precizna samoprocena. Ovo su dve osnovne sposobnosti na kojima počivaju sve ostale.

Samosvest – je kamen temeljac ili osnova i ona pokreće sve ostale sposobnosti emocionalne inteligencije. Samosvest mora biti realna i dobro razvijena svest o sebi, jer ako ne poznajemo sebe i ako ne znamo precizno i jasno šta osećamo u svakom trenutku kako ćemo onda znati koje su potrebe drugih ili razumeti druge i shvatiti šta oni zapravo osećaju? Što više znamo o sebi, svojim osećanjima i sopstvenim emotivnim reakcijama u određenim situacijama to ćemo biti u mogućnosti da se bolje kontrolišemo i biramo način na koji ćemo se ponašati u datoj situaciji. Kod razvijene svesti o sebi se radi o svesti i znanju o tome gde smo trenutno i gde želimo da budemo – koji je naš cilj, tako da smo samoinicijativno voljni da se promenimo da bismo taj cilj i dostigli. Da bismo postali samosvesniji trebalo bi naučiti razliku između misli i osećanja. Ako želimo da sebe upoznamo veoma je važno da znamo razliku između: „Ja mislim" i „Ja osećam". Zapitajte se svaki dan kako se osećate, ali budite iskreni prema sebi. Ako vam lupa srce, zacrveneli ste se u licu i osećate kao da vam ponestaje vazduha – to je obično znak za nešto! Zapitajte se - koje osećanje se krije iza toga? Potrudite se da što preciznije definišete to osećanje – da li je to strah, anksioznost, ljubav ili strepnja...? Budite otvoreni prema savetima koje vam daju drugi ljudi iz vašeg okruženja. Prijatelji i saradnici često nam mogu pomoći da bolje shvatimo sopstveno ponašanje!

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.