Izvor: Večernje novosti, 13.Avg.2012, 23:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Samo nas rulet hoće
SREĆA u Srbiji stanuje u 1.150 sportskih kladionica i objekata za priređivanje raznih igara, po čemu je naša zemlja na 19. mestu u Evropi! Iako se smatra da su Srbi među najvernijim mušterijama talije, najnoviji podaci koje je objavilo Udruženje priređivača igara na sreću, pokazuju da je popunjavanje tiketa i biranje srećnih brojeva, ipak, mnogo češće kod drugih naroda. Najviše kladionica i sličnih objekata je u Velikoj Britaniji, a ispred nas su i Bugarska, Hrvatska, Češka, Nemačka, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << BiH, Makedonija, Poljska, Irska, Španija... - Ovi podaci dobijeni su uvidom u evidencije objekata za priređivanje igara na sreću koje objavljuju ministarstva finansija i uprave za igre na sreću svih evropskih država - objašnjava Rade Karan, iz Udruženja priređivača igara na sreću, koje okuplja gotovo sve veće lance kladionica u zemlji. - Broj objekata u odnosu na populaciju daje jedinu objektivnu sliku rasprostranjenosti klađenja u jednoj zemlji. Do naše analize smatralo se da je po broju kladionica ispred Srbije jedino Bosna i Hercegovina. Zvanični podaci, koji su u svim zemljama javni i svima dostupni, pokazali su da to nije tačno. "NAVUČENO" 6.000 GRAĐANA IAKO se procenjuje da je i milion građana Srbije imalo iskustva sa klađenjem ili nekim drugim vidom hazarda, podaci Specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti u Beogradu i vlasnika kladionica pokazuju da broj "navučenih" ne prelazi - 6.000. - Građani Srbije se ni po čemu ne izdvajaju od onih u svetu, te ni po tome - kaže dr Jasna Daragan Saveljić, direktorka Specijalne bolnice. - Može se proceniti da je u Srbiji broj stvarnih patoloških zavisnika od igara na sreću između 4.000 i 6.000. Da sam broj objekata za igre na sreću ne govori o rasprostranjenosti ovog poroka među građanima Srbije, ukazuje psiholog Miloš Bubnjević, koji se bavi zavisnošću od interneta, društvenih mreža i igara na sreću. - Teško je proceniti koliko se ljudi redovno i povremeno kladi i kocka, što bi bio pravi kriterijum - kaže Bubnjević. - Kroz jednu kladionicu dnevno može da prođe i više hiljada igrača. Sportsko klađenje je poslednjih godina postalo vid društveno prihvatljivog kockanja, pa ne čudi što je sve više slučajeva zavisnosti od tiketa. Objekti su na svakom ćošku i svima su dostupni. Potrebna nam je šira društvena kampanja protiv svake vrste nade za "hleb bez motike". Priređivači igara na sreću kažu da kladioničarske i kockarske navike zavise od životnog standarda u državi. U prilog ovome navode da srpske kladionice beleže za petinu manji promet nego pre krize, ali i da je broj objekata za igre na sreću nekoliko godina u padu. Kako bi najmlađi bili na što većem odstojanju od kladionica, Zakon o igrama na sreću je predvideo da objekti za "tipovanje" ne mogu da se nalaze na udaljenosti manjoj od 200 metara od najbliže osnovne ili srednje škole. Zbog kršenja ovog pravila ove godine je u Srbiji zatvoreno tridesetak kladionica.
Nastavak na Večernje novosti...







