Samo 6,8 odsto osoba sa invaliditetom ostvaruje zaradu

Izvor: NoviMagazin.rs, 03.Dec.2014, 15:23   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Samo 6,8 odsto osoba sa invaliditetom ostvaruje zaradu

U Srbiji samo 6,8 odsto osoba sa invaliditetom ostvaruje zaradu, a više od 70 odsto živi u siromaštvu, rečeno je danas na predstavljanju studije "Osobe sa invaliditetom u Srbiji", izrađene na osnovu podataka iz popisa stanovništva 2011. godine.

Autor studije Milan Marković iz Instituta društvenih nauka u Beogradu rekao je da je položaj osoba sa invaliditetom u oblasti rada i zapošljavanja izuzetno nepovoljan i da je među njima 12,4 odsto ekonomsko aktivnih osoba. >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs <<

On je, na predstavljanju studije povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, rekao da je ekonomska aktivnost najniža među osobama sa invaliditetom koje imaju psiho-socijalne teškoće, a da je ekonomska neaktivnost dominantna u svim starosnim dobima.

Prema njegovim rečima, 61, 7 odsto osoba sa invaliditetom kao dominantan oblik primanja imaju penzije, a veliki je broj onih koji su direktno zavisni od drugih jer nemaju zaradu, penziju, niti bilo kakva socijalna primanja.

U oblasti rada i zapošljavanja, kako je naveo Marković, žene sa invaliditetom su u još nepovoljnijem položaju.

U Srbiji je, kako su pokazali rezultati popisa iz 2011. godine, 571.780 osoba sa invaliditetom, odnosno 7,96 odsto ukupne populacije, a među njima 58,2 odsto su žene.

Rezultati popisa su pokazali i da skoro trećina osoba starijih od 65 godina ima neku vrstu invaliditeta, a da 60 odsto osoba sa invaliditetom ima problem u vezi sa hodom, odnosno kretanjem.

Marković je naveo da je u institucijama, odnosno kolektivnom smeštaju, 11.543 osoba sa invaliditetom, a da je moguće da ih ima i više.

Dodao je da su oni u daleko nepovoljnijem položaju, da imaju vrlo nizak pristup obrazovanju i visoku ekonomsku neaktivnost.

Kad je reč o obrazovanju, 12,2 odsto svih osoba sa invaliditetom u Srbiji nikad nije išlo u školu, odnosno 41,9 odsto svih osoba u Srbiji koje nisu pohađale školu su osobe sa invaliditetom, među kojima je čak 81 odsto žena.

Na predstavljanju studije rečeno je da su osobe sa invaliditetom među najugroženijim i najdiskriminisanijim grupama u Srbiji, a da je njihov bolni problem oduzimanje poslovne sposobnosti, kao i da su žene sa invaliditetom dvostruko diskriminisane, po osnovu pola i invaliditeta.

Recezent studije Zorica Mršević rekla je da je broj pritužbi koje su osobe sa invaliditetom uputile poverenici za zaštitu ravnopravnosti porasle deset puta u odnosu na prethodnu godinu, a da tokom jedne godine više od 100 osoba sa invaliditetom bude lišeno poslovne sposobnosti.

Navela je da više od 70 odsto osoba sa invaliditetom u Srbiji živi u siromaštvu, da je oko 20.000 na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavenje, a da su za popravljenje njihovog položaja ključni obrazovanje i zapošljavanje.

Ona je navela da su od državnih organa samo Skupština Srbije i dva ministarstva pristupačni za osobe sa invaliditetom koje se kreću uz pomoć kolica.

Mršević je ukazala da pitanje nasilja nad osobama sa invaliditetom nije obuhvaćeno studijom jer nema preciznih podataka, navodeći da osobe sa invaliditetom doživljavaju trostruko više svih oblika nasilja zbog svoje slabosti u odnosu na druge grupe.

Recezent studije Mirjana Rašević rekla je da veoma malo znamo o biosocijalnim karakteristikama osoba sa invaliditetom jer su one "nevidljive".

Rašević, koja je lekar i demograf, rekla je da je studija ne samo analitička, nego i da prikazuje najznačajnija mesta na kojima se može popraviti položaj osoba sa invaliditetom.

Pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Zoran Jančić rekao je da su popisom stanovništva iz 2011. godine prvi put od kako se obavljaju moderni popisi prikupljeni svi podaci o problemima osoba sa invaliditetom i da je u prikupljanju tih podataka korišćen sociološki, a ne zdravstveni pristup, odnosno gledalo se da li osoba može bez problema da obavlja svakodnevne aktivnosti na poslu, školi, u kući.

Popis stanovništva obavljen je od 1. do 15. oktobra 2011. godine u Srbiji, bez Kosova i Metohije, a finansijski ga je podržala EU.

Nastavak na NoviMagazin.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.