Saksofon u ritmovima sambe i Balkana

Izvor: Politika, 07.Okt.2014, 21:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Saksofon u ritmovima sambe i Balkana

Na otvaranju prvog Međunarodnog festivala saksofona, pod nazivom „Belgrade saxperience” čućemo premijerno delo Ivana Jevtića i sjajnog francuskog saksofonistu Kloda Delangla

Publika koja voli saksofon imaće dvostruki užitak na predstojećem prvom Međunarodnom festivalu posvećenom ovom instrumentu posebno u domenu klasične muzike, koji će se pod nazivom „Belgrade saxperience” održati od 10. do 12. oktobra u Beogradu. I to u čast dvestogodišnjice rođenja izumitelja >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << saksofona Adolfa Saksa.

Na otvaranju festivala 10. oktobra u 20 časova na Kolarcu ćemo čuti premijeru prvog srpskog „Koncerta za alt saksofon i gudački orkestar“ kompozitora Ivana Jevtića, sa izvrsnim saksofonistom  Milanom Savićem, osnivačem ove manifestacije. Iste večeri  predstaviće se i jedan od najboljih savremenih saksofonista Francuz Klod Delangl sa delima Anrija Tomazija i Pola Morisa, uz Simfonijski orkestar RTS-a pod upravom Stanka Jovanovića. U program je uvrštena i polifona rapsodija za gudače Milovana Filipovića, pod nazivom „Da je Bah bio Srbin”.

Ivan Jevtić, beogradski kompozitor i akademik u svom bogatom opusu ima oko šezdeset kompozicija pisanih za brojne instrumente, posebno za duvačke, ali i za violončelo. O predstojećoj premijeri kaže:

– „Koncert za alt saksofon i gudački orkestar” napisao sam ove godine, traje 14 minuta i u njemu su prisutni ritmovi sambe i Balkana. To delo možda ne bih ni komponovao da Milan Savić, mladi i talentovani saksofonista i pedagog u MŠ „Slavenski”,  nije spomenuo kako bi voleo da napišem nešto za njegov instrument. Rekao mi je: Neću moći to da platim, ali ću svuda izvoditi vašu kompoziciju. Kad sretnete odličnog solistu i entuzijastu onda porudžbinu sa zadovoljstvom prihvatite. A posle su se dogodile stvari koje su donele i novac – kaže Ivan Jevtić.

Priča o novom Jevtićevom delu nas, potom, dovodi u devedesete godine prošlog veka kada je komponovao numeru za jedan francuski film, gde su mu tražili muziku sa primesama ruske tradicije.

– Napisao sam tada kompoziciju, koja je u ovom sadašnjem novom koncertu označena kao drugi stav, a zvučala je kao ruski džez. Deo te muzike se našao i u mojoj operi „Mandragola” 2008. Prvi i treći stav sam ove godine napisao, folklornog je karaktera i svideće se publici. Premijera koju ćete čuti je prvi srpski koncert za saksofon, a i u svetu nije pisano mnogo koncertne muzike za taj instrument. Više su stvarani aranžmani, a saksofon je, kao što se zna, veoma popularan u džezu – ističe naš sagovornik. Potom dodaje da veliku inspiraciju za njega predstavlja umetnik koji svira.

– Ovo je moja druga svetska premijera za poslednja dva meseca. Prethodna je bila u Švajcarskoj, u gradiću Ernen, turističkom mestu gde čelistkinja Ksenija Janković organizuje festival kamerne muzike već trideset godina. Po narudžbini festivala sam  napisao koncert za solo violončelo (koje je svirala Ksenija Janković) i kontrabas, pod nazivom „San zaljubljenog” sa citatima Betovena. Između Ksenije i mene postoji kontinuirana saradnja 35 godina, a takve relacije su važne i za kompozitora i za instrument.

Upitan koji bi još instrument „izvukao” iz anonimnosti i šta su njegovi dominantni motivi dok komponuje Jevtić odgovara:

– Harfu volim, potom i udaraljke. Moji motivi su naša folklorna  i duhovna, liturgijska muzika. Kad sam u Beogradu pevam u horu Crkve Sv. Marka i to me inspiriše. Od stranih ritmova oduševljava me muzika Brazila, zemlje koja me je kao umetnika otvorila  i dala novi elan.

Biljana Lijeskić

-----------------------------------------

Gosti festivala

Festival će, pored velike francuske zvezde Kloda Delangla, predstaviti i druge goste. Reč je o Gordanu Tudoru (Hrvatska), Anemos kvartetu saksofona (Belgija), Kvartetu saksofona iz Novog  Sada, Luki Ignjatovićui Bunford Gaboru. Organizatori festivala su Udruženje saksofonista Srbije, čiji je predsednik Milan Savić, i Kulturni centar Beograda.

objavljeno: 08.10.2014

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.