Izvor: N1 televizija, 28.Feb.2017, 19:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sajber kriminal - nelicenciran softver kao laka meta napada

Procenjuje se da globalna ekonomija godišnje gubi oko 500 milijardi dolara usled sajber kriminala, kao i da jedno od pet malih i srednjih preduzeća bude meta digitalnog kriminala. 67 odsto korisnika računara u Srbiji i dalje koristi nelicenciran softver i tako su lakše mete napada, pokazalo je Globalno istraživanje softvera.

Izvor: N1

O tome koji su globalni trendovi u sajber kriminalu i gde je Srbija na svetskoj mapi kada je reč o tom problemu, razgovarali smo >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << sa Džekom Pinedom iz Majkrososft odeljenja za sajber kriminal.

Kakva je pozicija Srbije na globalnoj sajber kriminal mapi​?

- Na mapi sajber kriminala tačno se može videti pozicija Srbije u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope. Mogu reći da je sutuacija veoma slična sa zemljama u okruženju. U izveštaju koji Majkrosoft pravi na svakih šest meseci Srbija ima oko 20.1 odsto računara, koji koriste Majkrosoftove programe zaštite od hakerskih napada i virusa. Ali napominjem da je reč samo o računarima koji koriste naš softver. Kada je u pitanju stepen razvijensti zemlje, moram da napomenem da je u razvijenijim zemljma stepen hakerskih napada i virusa manji i lakše se kontroliše nego u slabije razvijenim zemljama. Mislim da su ljudi u Srbiji počeli da shvataju ozbiljnost ovog problema i da su dobri koraci napravljeni i u zakonskom delu. I mislim da je i Vlada, a ne samo ljudi, shvatila koliki je značaj zaštite podataka i koliko je bitno zakonski urediti tu oblast. Svaki put kada razgovaram sa srpskim korisnicima, vidim koliko im je zaštita podataka bitna i koliko se intersuju za to. I neke srpke kompnanije nude svoje usluge u toj oblasti u zemljama EU, što znači da će morati regulisanje zaštite podataka da se prilagodi propisima u Evropskoj uniji.

Koji su globalni trendovi u informacionoj bezbednosti i sajber kriminalu?

- Ono što smo mi tokom naše istrage uočili jeste da sajber kriminalci koriste servere u čak nekoliko zemalja i odatle napadaju. Veoma je teško za policiju i za privatni sektor da uđe u trag tome i to je ono što obeležava savremene sajber kriminalce, prosto su svuda oko nas. Postalo je popularno da sajber kriminalci napadaju uglavnom najnaivnije i neupućene u ovaj problem, kao što su deca ili stariji. Imaju nekoliko načina, od kompanija biraju one koje nemaju dovoljno zaštićen sistem. Najčešće nude antivirus programe ili bilo koju drugu aplikaciju. Najveći broj žrtava, zaposlenih u kompanijama "upeca se" upravo klikom na neki link ili aplikaciju koju hoće da skine, ili odgovaranjem na neki mejl ili otvaranje poruke na socijalnim mrežama. Kompanije tako gube milione dolara, ali i veliku količinu podataka, a znamo da su podaci danas novac.

Koji sektori i industrije su najčešće mete sajber kriminala?

- Kao što sam već pomenuo, danas su informacije novac i savremeni čovek razmenjuje informacije kao nikada do sada zahvaljujući tehnologiji, a sektori kojima su najviše okrenuti su svakako bankarstvo, zdravstvo i privatni sektor. Rekao bih da su im to najbitniji sektori, upravo zbog informacija koje mogu da generišu. Kada bolje razmislite većina kriminalaca pokušava da vam skine pare sa računa recimo i da dođe do vašeg pina.

Koji faktori utiču na trenutno stanje u toj oblasti?

- Rekao bih da je nedostatak zakonskog uređenja najviše pogodan za razvoj sajber kriminala. Moramo sarađivati sa državnim organima kako bismo zajedno uspeli da iskorenimo te probleme, ali i sa Interpolom, Europolom. Moramo da saradjujemo i sa privatnim sektorom.To je kriminal kao i svaki drugi i naravno da će se kriminalci bolje osećati u onoj zemlji za koju znaju da ih verovatno neće goniti. Danas nije lako ući u trag sajber kriminalcu, i možete primetiti da se u medijima jednom nedeljno spomene hvatanje sajber kriminalaca ali trudimo se da držimo korak sa njima.

Nastavak na N1 televizija...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta N1 televizija. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta N1 televizija. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.