Šabić: Pazite kome dajete svoje podatke!

Izvor: Večernje novosti, 25.Nov.2014, 00:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šabić: Pazite kome dajete svoje podatke!

PRIVATNOST je pojam neodvojiv od čoveka. Ako bi prestala da postoji, prestao bi da postoji i čovek. Egzistirao bi i dalje kao nekakav humanoidni robot, ali definitivno ne bi bio čovek, kaže Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. - Pojam privatnosti evoluira, kroz vekove se značajno menjao i menja i dalje. Danas, razume se, privatnost trpi izuzetan pritisak, ali to nipošto nije razlog da je se odreknemo, već dodatni razlog da se problemima >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << zaštite privatnosti posveti veća pažnja. * Koliko je zaštićena, odnosno ugrožena privatnost građana Srbije? - Naš je veliki problem što se kao država godinama unazad neodgovorno odnosimo prema pitanjima zaštite privatnosti svojih građana. Podsećam da sam još 2009. upozoravao Vladu na potrebu donošenja Strategije zaštite podataka o ličnosti. Strategiju koju sam pripremio, Vlada je i usvojila 2010, ali nikad i akcioni plan za njenu realizaciju. Zato nam danas i na normativnom i na faktičkom planu nedostaju neophodni mehanizmi. Usled toga ne znamo i ne možemo znati u kojoj je to meri, precizno, privatnost građana ugrožena. Ali i ovako kako je, “pipajući po mraku”, možemo zaključiti da jeste ugrožena, i to u meri koju ne bismo smeli da tolerišemo. Na to sam, uostalom, više puta upozoravao. * Koji su najčešći i najozbiljniji načini na koje je ona ugrožena, i koje su posledice? - Velika maštovitost kradljivaca ličnih podataka, odnosno identiteta se potvrđuje svakodnevno, u globalnim razmerama. Najrobusnije krađe podataka o ličnosti su hakerski prodori u velike elektronske baze u bankama, sistemima koji se bave e-trgovinom ili kod organa vlasti. Sofisticirano se krade i npr. kontaktnim ili beskontaktnim čitanjem podataka sa čipova pametnih kreditnih ili identifikacionih kartica ili pasoša. Trivijalnijim metodama, skeniraju se i kopiraju lična dokumenta ili pošta, kopa po arhivama, pa čak i đubretu, i onom iz kancelarijskih kanti za smeće i na hard-diskovima odbačenih kompjutera.NADZOR, SNIMANjE, PRAĆENjE... Poverenik upozorava i da ne treba da zaboravimo ni ugrožavanje privatnosti kroz nadzor, praćenje, lociranje, snimanje, presretanje komunikacija: - Ta “priča” ima više aspekata. Državne bezbednosne strukture su godinama, radeći “po zakonu”, robusno kršile Ustavom zajamčenu tajnost komunikacije građana. Na tom planu u poslednjih nekoliko godina, nakon akcija poverenika i ombudsmana, bar u normativnoj sferi, došlo je do poboljšanja. Usaglašeni su sa Ustavom zakoni o BIA, VOA i VBA, ZKP, Zakon o elektronskim komunikacijama. Ali to, naravno, ne znači da problema više nema, pogotovo u praksi. * Da li su svi zloupotrebljeni podaci kradeni? - Želim da naglasim da kradljivci podataka u mnogim slučajevima do mogućnosti preuzimanja tuđeg identiteta dolaze i bez krađe i kopanja - dobiju ga na “poklon” od samih građana. Zbog toga stalno ponavljam da svako mora da vodi računa o sebi i da, kad se od njega zahtevaju lični podaci, ostavljanje ili kopiranje ličnog dokumenta i slično, od onog ko to traži zahteva da mu objasni i zakonski osnov i svrhu.OPASNI I BIZNISMENI Nisu državne strukture jedine od kojih preti građanima opasnost po njihovu privatnost, kaže Šabić: - Opasnost realno predstavljaju i strukture koje se formiraju u svetu politike, biznisa, kriminala, sa sličnim pretenzijama. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Srbija zemlja u kojoj je uvoz opreme za praćenje, prisluškivanje i snimanje slobodan, u kojoj solidnu špijunsku opremu možete da kupite i preko interneta. * Koliko primedaba građana iz ove sfere ste imali prošle i ove godine? - Broj predmeta bio je u 2009, kao prvoj godini primene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti 83. Godine 2010 - 250, 2011 - 727, 2012 - 1.405, 2013 - 2.188. Tek ćemo videti koliko će biti u 2014. Iza velike većine ovih predmeta stoje predstavke građana. * Da li ćemo ubuduće biti sve više žrtve krađe identiteta i preti li nam opasnost da uskoro živimo u Orvelovom svetu? - To zavisi od toga kako ćemo se kao država odnositi prema problemima zaštite privatnosti. Ako nastavimo sa neodgovornim odnosom, onda je sva prilika da ćemo se sa fenomenom krađe identiteta susretati, ne kao do sada, u formi senzacije, ekscesa, nego nečeg mnogo češćeg sa sve ozbiljnijim i sve teže otklonjivim posledicama.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.