SPC slavi Sretenje Gospodnje

Izvor: S media, 15.Feb.2010, 10:24   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SPC slavi Sretenje Gospodnje

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu, danas slave Srpska pravoslavna crkva i vernici.

Prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << Simeon Bogonosac, slavi se uvek četrdesetog dana po Božiću.



Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo i njegovo značenje ukazuje na na prvi susret Spasitelja sa ljudima.


Prema kanonu SPC, svrstan je u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mesto određeno za devojke.



Slava Sretenja veoma je česta u srpskom narodu, koji za ovaj praznik vezuje svoju tradiciju i običaje.


Dan Sretenja 1804. godine presudan je za istoriju srpskog naroda, jer je tog dana Krađorđe Petrović podigao u Orašcu Prvi srpski ustanak.

Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je proglašen i prvi ustav kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski ustav, a Srbija na ovaj dan slavi Dan državnosti.

U našem narodu postoji i verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto.

Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.

Danas počinje Vaskršnji post

Veliki, Veliki Vaskršnji post, najduži i najznačajniji u pravoslavnoj veri, počinje danas, a završava se praznikom Vaskresenja Isusa Hrista, koji se ove godine obeležava 4. aprila.

Prvi dan šestonedeljnog Vaskršnjeg ili Velikog časnog posta je Čisti ponedeljak, a za pravoslavne vernike je nedelja koja sledi - Čista nedelja, koja uz poslednju - Nedelju pravoslavlja, podrazumeva najstroža pravila, pripremanje hrane na vodi i molitveno uzdržavanje od loših misli i dela.

Izmedju ove dve nedelje smenjuju se Pačista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strasna ili Stradalna nedelja, koja je sećanje na muke Hristove i njegov put do smrti na krstu i Vaskresenja.

Cilj posta je da se kroz iskrenu molitvu, praštanje i pokajanje u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik, jer je vera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Nastavak na S media...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.