SAD o ljudskim pravima u Srbiji

Izvor: RTS, 08.Apr.2011, 22:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SAD o ljudskim pravima u Srbiji

Srbija nastavila napore na unapređenju ljudskih prava, ocenjeno u izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svetu u 2010. godini. Vlada Srbije nastavila da unapređuje saradnju sa Haškim tribunalom, navodi se u izveštaju.

U izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svetu u prošloj godini, koji je danas objavljen, ocenjeno je da je Srbija nastavila napore na unapređenju ljudskih prava, kao i u saradnji sa Haškim tribunalom.

U odeljku koji >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << se odnosi na Srbiju ocenjeno je da je Vlada nastavila da unapređuje saradnju sa Haškim tribunalom, uz konstataciju da je glavni tužilac Serž Bramerc u svom izveštaju u decembru naveo da Srbija odgovara adekvatno na zahteve Tribunala za pomoć i pristup dokumentima i svedocima.

"Ipak, dva osumnjičena, Ratko Mladić i Goran Hadžiić, i dalje su na slobodi i Haški tribunal insistira na njihovom hapšenju. Bramerc smatra da je za to potrebna odlučna i pojačana akcija", napominje Stejt department, a prenosi Tanjug.

Kao značajno postignuće konstatovano je održavanje Parade ponosa, uz ocenu da je Vlada time potvrdila da je za slobodno okupljanje gej zajednice. Za razlku od ranijih godina, sarađivala je sa organizatorima skupa, a policija je efikasno zaštitila učesnike, navedeno je u izuveštaju.

Ukazano je, međutim, da je društvena percepcija homoseksualnosti i stav prema gej, lezbejskoj, biseksualnoj i transrodnoj (GLBT) zajednici i dalje negativna. Podsećajući na nasilje povodom održavanja Parade ponosa, ocenjeno je da nasilje i diskriminacija protiv pripadnika GLBT zajednice predstavlja ozbiljan problem u Srbiji.

Problem diskriminacije

U izveštaju se ukazuje da Ustav Srbije zabranjuje diskriminaciju na osnovu rase, pola, sposobnosti, jezika ili društvenog statusa i ističe da Vlada čini napore da to efikasno sprovede.

"Ipak, diskriminacija prema ženama, etničkim i seksualnim manjinama, trgovina ljudima i nasilje prema ženama i deci predstavljaju problem", smatra Stej department.

Žene imaju ista prava kao i muškarci, uključujući zakone o porodici i imovini, i ta prava se sprovode u praksi u velikoj meri, ali tradicionalni pogled na ulogu žene, posebno u seoskim sredinama, dovodi do njihove diskriminacije, ocenjuje se u izveštaju.

Stejt department, takođe, ukazuje da su deca u Srbiji često žrtve porodičnog nasilja, ali i da postoji porast nasilja među decom, kao što je u porastu i broj slučajeva seksualnog nasilja prema deci.

Stejt department podseća da je Evropska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije 2008. godine zabeležila postojanje klime neprijateljstva prema nacionalnim i etničkim manjinama u Srbiji, koje čine 25 do 30 odsto stanovništva.

Ukazuje se, takođe, da su Romi na meti verbalnih i fizičkih napada običnih građana, policijskog nasilja i društvene diskriminacije. Konstatovano je prevođenje antisemitske literature od strane ultranacionalističkih grupa, i da desničarska omladina propagira antisemitizam i koristi govor mržnje prema Jevrejima.

Postoji tendenciija da se minimizira i reinterpretira uloga pokreta Milana Nedića i njegov doprinos holokaustu u Drugom svetskom ratu, konstatuje se u izveštaju.

Ukazano je da srpska Vlada i njeni službenici nisu bili umešani ni u kakvo politički motivisano ubistvo, a nije bilo izveštaja ni o politički motivisanim nestancima osoba.

Izveštaj Dika Martija

U potrazi za nestalima na Kosovu načinjen je, kako je ocenjeno, skroman napredak. Podseća se da je u izveštaju Dika Martija konstatovano da su pripadnici OVK organizovali ubistva i trgovinu organima zarobljenih Srba i Albanaca sa Kosova, tokom 1999. godine.

U izveštaju je navedeno da je Marti pozvao Srbiju, Kosovo i Albaniju na blisku saradnju sa Euleksom na istrazi o trgovini ljudskim organima, kao i da su se svi obavezali na saradnju.

Ukazano je na rašireno uverenje o nekažnjivosti policije, ali i da mnogi posmatrači ukazuju da se poboljšava kvalitet internih istraga u policiji. Hapšenja su generalno zasnovana na sudskim nalozima, zakon zahteva da istražni pritovor ne traje duže od 48 sati i vlasti u praksi to poštuju.

Konstatovano je da Vlada nije primenila zakon o borbi protiv korupcije i da postoji rašireno mišljenje u javnosti da je Vlada korumpirana na svim nivoima.

Sudovi su ostali podložni na korupciju i politički uticaj, navodi Stejt department, prenoseći ocenu posmatrača da će reforma pravosuđa, posebno zamena sudija imenovanih u vreme Slobodana Miloševića, biti suštinski za eliminisanje korupcije.

Preneta je i njihova kritika nedostatka transparentnosti prilikom imenovanja sudija od strane Visokog saveta sudstva.

Pretnje smrću se i dalje upućuju sudijama i tužiocima, posebno onima zaduženim za organizovani kriminal i ratne zločine, a sudovi su neefikasni, konstatovano je u izveštaju, kao i tvrdnja aktivista za ljudska prava da su izloženi kampanji u većini medija jer kritikuju Vladu ili osporavaju postojeće stavove o ulozu Srbije u ratovima tokom devedestih godina prošlog veka.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.