Rođeni smo da budemo usporeni i lenji

Izvor: NoviMagazin.rs, 12.Sep.2015, 15:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rođeni smo da budemo usporeni i lenji

Naučnici su otkrili kako smo mi, ljudi, jednostavno primorani da čuvamo sopstvenu energiju. Zbog toga se, dosta nesvesno, prilagođavamo tome da sve radimo na što jednostavniji i lakši način. Drugim rečima – predodređeno nam je da budemo lenji.

Ova se studija fokusirala na dinamiku hodanja, ali kanadski naučnici tvrde kako se ideja lako može aplicirati i na ostale oblike vežbanja, ali i kretanja generalno.

Portparol tima je izjavio: „Svi vi koji sate provodite >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << u teretani, u nadi da ćete potrošiti što je više moguće kalorija, možda ćete biti malo razočarani kad saznate da sve to vreme vaš nervni sistem podsvesno radi protiv vas.“

Ljudi su spremni smesta da promene način hoda kako bi sačuvali i najmanju količinu energije

Naučnici sa Univerziteta Sajmon Frejzer u Vankuveru u svom su eksperimentu opteretili muškarce i žene dodatnom opremom koja je njihov uobičajeni stil hodanja učinila mnogo težim.

Kad su se našli u situaciji da im je hodanje bilo otežano, smesta su promenili način hoda u onaj za koji im je trebalo znatno manje otpora. I to su učinili za samo nekoliko minuta, iako su do tada bili navikli na stil hodanja koji su gradili decenijama, piše magazin "Current Biology".

Naučnik Maks Donelan objašnjava: „Otkrili smo da su ljudi spremni smesta da promene svoj način hodanja, bez obzira na to što su taj stil gradili ceo svoj život prelazeći milione kilometara, samo kako bi sačuvali i najmanju količinu energije. To nam dokazuje da mi zaista sve što radimo u životu volimo da radimo na što je moguće lakši način, bilo da se radi o odabiru kraćeg puta ili o tome da ćemo radije sediti nego stajati."

"Ovim smo istraživanjem osigurali dokaze o tome kako lenjost funkcioniše na psihološkoj bazi, demonstrirajući da je, i kod dobro naučenih pokreta kao što je hodanje, naš nervni sistem sposoban na podsvesnom nivou da kontroliše čuvanje energije, zbog čega svoje pokrete konstantno prilagođavamo kako bi bili što jednostavniji. Smatramo da je upravo to smanjenje potrošnje energije princip po kojem funkcionišu gotovo svi naši pokreti.“

Naš mozak često podsvesno radi protiv nas

Ovo istraživanje razočaraće i one koji misle da će onu ekstra čokoladu ili kolač koji su pojeli nakon ručka vrlo lako istopiti dodatnim vežbanjem.

„Čak i kad se odlučimo na zadatak koji zahteva veću količinu naše energije, kao što je recimo trčanje, naš mozak će i dalje podsvesno da radi protiv nas i da nam otežava ispunjenje tog zadatka. A to je loša vest za nas koji volimo dosta da jedemo“, tvrdi naučnica Džesika Selindžer.

Naučnici takođe tvrde kako ovakav način prilagođavanja pokreta zahteva velike intelektualne napore i da je on veoma veliki podvig za naš nervni sistem pa su izjavili: „Morate biti pametni da biste bili lenji“.

Nastavak na NoviMagazin.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta NoviMagazin.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta NoviMagazin.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.