Izvor: Nezavisne Novine, 19.Dec.2015, 11:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Rim traži od Srbije da vrati Geringove slike
Državni tužilac iz Bolonje zahteva da Srbija vrati vrijedna umjetnička djela koja je dobila 1949. kao ratnu odštetu od saveznika umjesto svojih opljačkanih umjetnina. Riječ je o djelima koje je kupio Gering, pišu "Novosti".
Tekst o Mimari, objavljen 2001. u američkom stručnom časopisu "Art njuz", iskorišćen je kao jedan od osnova italijanske optužbe. U trenutku kad je pisao članak, Konstantin Akinša je bio zamjenik direktora za istraživanje u Komore za umjetničku >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i kulturnu baštinu, organu Savjetodavne predsjedničke komisije o kulturnim dobrima u Holokaustu. Sjedište ove institucije bilo je u Vašingtonu, a radila je pod okriljem predsjednika SAD Klintona. Za pisanje članka Akinša je koristio građu CIA i drugih američkih službi o Mimari, koju je dobio iz Predsjedničke biblioteke Vilijama Klintona.
Tu građu, koja se koristi kao dokaz optužnice, predao je američkim istražiteljima koji su ga navodno saslušavali, poslije članka u kome je "otkrio" da beogradski Narodni muzej krije ukradene italijanske slike. Ključni sagovornik u tekstu, koji je navodno potvrdio ovu tezu, bio je Jovan Despotović, zamjenik srpskog ministra kulture. Međutim, on je ubrzo demantovao ove navode.
Italijansko državno tužilaštvo pri Osnovnom sudu u Bolonji zatražilo je od Srbije da vrati osam slika iz Narodnog muzeja, ekskluzivno saznaju "Novosti" od izvora bliskih pravosuđu. Ta djela je Jugoslavija 1949. dobila kao ratnu reparaciju, na ime štete pretrpljene od njemačkih nacista, italijanskih fašista i drugih okupatora, kažu srpski pravnici i istoričari umjetnosti.
U optužnici se "za djela koja proizilaze iz delikta krađe i pronevjere" okrivljuju četiri italijanska stručnjaka i dva bivša rukovodioca Narodnog muzeja koji su 2004. i 2005. u Bolonji i Bariju organizovali izložbu "Od Karpaća do Kanaleta, italijansko umetničko blago iz Narodnog muzeja u Beogradu". Optužba je utoliko čudnija, jer je izložba organizovana kao projekat međudržavne saradnje na najvišem nivou. U njenoj realizaciji su učestvovala italijanska ministarstva, vrhunski stručnjaci, banke i naravno policija, carina i osiguravajuća društva. A tužilac kao dokaz kriminalnih radnji navodi katalog izložbe, čiji su autori većim dijelom italijanski stručnjaci, a predgovor mu je napisao tadašnji ambasador Italije u Beogradu! U katalogu je zabilježena procjena italijanskih stručnjaka da djela apeninskih slikara u Narodnom muzeju nisu naročito vrijedna, pa je još nejasniji motiv da se one traže ovako grubo i nediplomatski.
- Čudno je kako to da tokom godina zajedničkih priprema i mjeseci, koliko je trajala izložba u Italiji, niko nije primjetio ništa sumnjivo u slikama koje je Jugoslavija, ili preciznije Srbija, dobila kao simboličnu ratnu reparaciju - kaže za "Novosti" Nikola Kusovac, dugogodišnji kustos Narodnog muzeja, sada u penziji. - Naime, Srbiji i njenim građanima nikada nije vraćeno ono što je opljačkano u ratu. Ovakav zahtev italijanskog tužioca izgleda kao revizija istorije.
Srpski pravni stručnjaci uočili su grešku u optužnici, koja tvrdi da su sporne slike zapadni saveznici dali Jugoslaviji u "postupku restitucije". Taj pravni izraz znači vraćanje u prethodno stanje. Pošto prije rata slike nisu bile u Narodnom muzeju, bolonjski tužilac smatra da treba da budu vraćene Italiji. Međutim, srpski pravnici ističu da on nije pročitao katalog izložbe, koji navodi kao dokaz, gdje lepo piše da je slike od zapadnih saveznika dobila Komisija za reparacije pri vladi FNRJ. A reparacija znači odšteta slične vrijednosti umjesto pokradenih umjetnina iz Srbije, koje nisu pronađene.
Nastavak na Nezavisne Novine...
